HRVATSKA NASTAVA U CRNOJ GORI

 

DSC_8638.JPG

Kraj školske 2015-2016. godine hrvatske nastave u Crnoj Gori obilježen je 10. lipnja promocijom knjige “Mic po Mic”, prikazom filma o terenskoj nastavi , glazbenim programom i podjelom đačkih knjižica

HRVATSKA NASTAVA U CRNOJ GORI

„Udaljenost među ljudima ne mjeri se zemljopisnom distancom, već blizinom srca. Ja odlazim, vi ostajete. Ali, mi svi ostajemo bliski. U prethodne četiri godine učila sam ja  vas i učili ste vi mene. Obogaćeni nastavljamo svoj put dalje. Hvala vam“

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore Kotor (HGD CG), u sklopu provedbe svojeg osnovnog cilja – očuvanje identiteta Hrvata u Crnoj Gori kroz njegovanje običaja, kulture i jezika, oformilo je hrvatsku nastavu u Crnoj Gori 2004. Preko svojih predstavnika u Školskom odboru hrvatske nastave HGD CG davalo je podršku i pomoć u realizaciji zacrtanog programa

U koncertnoj dvorani muzičke škole „Vida Matjan“-crkvi Svetog Duha u Kotoru  je obilježen završetak školske 2015/2016. godine hrvatske nastave u Crnoj Gori.

DSC_8644

Tom prigodom, predstavljena je  knjiga za djecu „Mic po mic“, autorica Snježane Akrap Sušac i Feodore Gubaš Štifanić, čije su ilustracije kreirali mladi polaznici hrvatske nastave iz Tivta i Kotora, kao i učenici Osnovne škole „Veli vrh“ iz Pule. Nakladnici ove knjige su NIP „Gospa od Škrpjela“ ,don Srećko Majić i Biserka Vranić iz Nakladničke kuće „Medit“ iz Pule. Jedna od autorica, Snježana Akrap Sušac, izrazila je zahvalnost svima koji su pomogli u realiziranju ove knjige, a posebice don Srećku Majiću, koji je knjigu tiskao kao poklon hrvatskoj školi.

 

„Završili smo drugu knjigu. Ukoliko bude uspješna kao prva bit ćemo zadovoljne. Naime, s prvom smo završile u Bolonji na dječjem sajmu knjiga; Ministarstvo kulture je dalo natječaj na kojem smo odabrani među hrvatskim autorima. Kakav će „Micka“ imati uspjeh vidjet ćemo, a mi već radimo na trećoj knjizi“, istakla je Snježana Akrap Sušac.

Nazočnima se obratila i druga autorica, Feodora Gubaš Štifanić, koja je govorila o samom nastanku knjige: „Sve je krenulo sa Snježanom, sa njenom suradnjom i poznanstvom sa don Srećkom, sa Hrvatskim nacionalnim vijećem. Tako se desila ta suradnja i odlično mi je to što su surađivali veliki i mali, što su autorice teksta odrasle osobe, a što su autori ilustracija djeca“.

Ispred Nakladničke kuće „Medit“, o knjizi je govorila Biserka Vranić, koja je istakla kako je ova knjiga „nekako sva u znaku broja dva“; dvije su autorice, dva su tima i dva su nakladnika.

Profesorica Ana Šarčević, voditeljica  hrvatske nastave u Crnoj Gori dodijelila priznanja učenicima koji su se istakli na međunarodnom haiku takmičenju Osnovne škole  „Vežica“ u Rijeci: Vedrani Vičević, koja je u kategoriji od 1. do 5. razreda osvojila prvo mjesto, zatim Ani Mariji Stipanić za osvojeno drugo mjesto u  kategoriji od 5. do 8. razreda, zatim Luciji Francesković, za treće mjesto u kategoriji od 1.do 5. razreda, te Iliji Sindiku, Josipu Franceskoviću i Petru Sindiku, koji su dobili pohvale.

Priznanja su dobile i učenice Anja Andrić, Rozalija Francesković i Agata Luković, koje su  osvojile prvo mjesto na Međunarodnom kvizu znanja i prijateljstva „Europa moja domovina“ u Bakovčici ( Hrvatska).

Svojim inovativnim metodama Ana Šarčević je ostavila duboki trag na svoje đake, kojima je bila inspiracija i motivacija za snimanje dokumentarnog filma ( Anita Grgurević), koji je prikazan publici, kao i za đačke emisije na Radio DUX, u kojima je djecu podržala i poznata pjesnikinja Maja Perfiljeva.

Večer su upotpunili učenici svojim recitacijama, glazbenim nastupima i glumom, a bilo je tu i suza i izljeva emocija zbog završetka školske godine i odlaska profesorice. U muzičkom programu učestvovala je učenica Vedrana Vičević, na klaviru, te sopranistica Aleksandra Magud, uz klavirsku pratnju Dejana Krivikapića, profesori muzičke škole „Vida Matjan“. Učenice Kristina i Anja govorile su odlomke iz knjige „Mic po Mic“.

Nazočne je pozdravio i Tripo Schubert, prvi predsjednik HGD CG, koji je profesorici Ani Šarčević, koja zadnje četiri godine vodi hrvatsku nastavu, uručio zahvalnicu Hrvatskog građanskog društva.

DSC_8711

Posjetiteljima se obratio i Dario Musić posjetivši ih na historijat formiranja hrvatske nastave.

„Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, osnovano prije 15 godina c ciljem očuvanja svog identiteta kao autohtone manjinske Zajednice. Materinji jezik je bogatstvo svakog naroda, dokaz njegovog identiteta. Nestankom jezika, nestaje i nacija. Zato je naše Društvo odmah nakon osnutka postavilo sebi zadatak organiziranja nastave na hrvatskom jeziku i upoznavanja s poviješću, kulturom i zemljopisom matične države Hrvatske.

Urađene su neophodne aktivnosti u cilju upoznavanja relevantnih Institucija u Crnoj Gori i R. Hrvatskoj s našim projektom educiranja hrvatske mladeži, kojega smo nazvali “Učimo hrvatski”. Na naše veliko zadovoljstvo, projekt je prihvaćen i dogovorene su smjernice za njegovu realizaciju. Nakon izvršenih svih priprema, u koje smo uključili i HKD “Napredak” iz Tivta, projekt je mogao početi dolaskom Maje Širole, prve učiteljice iz Hrvatske.

Tog povijesnog dana, 18.9.2004. godine, na opće zadovoljstvo svih nas, počela je nastava, van institucije sistema,  na hrvatskom jeziku u Kotoru i Tivtu. U Kotoru je bilo 24 polaznika , a u Tivtu 42. U početku,  u Kotoru nastava se odvijala u prostorijama Društva, a u Tivtu u HKD “Napredak”. Odmah se pokazalo da to ne može biti trajno rješenje , pa smo u dogovoru s ravnateljima osnovnih škola u Kotoru, gospodinom Dragoljubom Stamatovićem i u Tivtu s gospodinom Zoranom Latkovićem, nastavu sprovodili u njihovim učionicama. Suradnja s tim školama traje do danas na obostrano zadovoljstvo.

Nakon isteka dva mandata, umjesto Maje Širole, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa upućuje prof. Marinu Bastašić, koja je također  u dva mandata uspješno vodila hrvatsku nastavu. Nakon nje dolazi Ana Šarčević, kojoj, nakon večerašnje svečane priredbe, ističe i drugi mandat.

Sve su te drage profesorice, svaka na svoj način, doprinijele da naša djeca steknu znanje iz hrvatske književnosti, povijesti i zemljopisa i veliku ljubav prema Hrvatskoj, domovini svojih predaka. Sve su one izuzetno bile cijenjene i lijepo primljene, kako od strane djece i roditelja polaznika hrvatske nastave, tako i od domicilnog stanovništva. I tako od početka do danas „MIC PO MIC“ stigli smo tu gdje jesmo, postigli veliki uspjeh i zadovoljstvo postignutim i prepoznati kao uspješna škola hrvatske nacionalne manjine, kao u Crnoj Gori, tako i u Hrvatskoj.

Pruža mi se  izuzetna čast da ovom prigodom ispred HGD CG uručim Zahvalnice ravnateljima osnovnih škola “Drago Milović” iz Tivta , gospođi Ružici Lazarević i osnovne škole “Njegoš” iz Kotora gospodinu Dragoljubu Stamatoviću“.

U drugom dijelu večeri, učenicima hrvatske nastave iz Tivta i Kotora profesorica Ana Šarčević uručila je učeničke knjižice, kao i pohvalnice onima koji su sudjelovali na haiku natjecanju u Rijeci. Učenici su izrazili zahvalnost profesorici prigodnim darom, a napravili su i film o njihovom školovanju i terenskoj nastavi provedenoj s profesoricom Šarčević, koji potpisuje učenica iz Kotora Anina Grgurević.

Knjižice su uručene: Eleni Srdoć, Kristini Janović, Renati Mirošević, Antu Petroviću, Matiji Petroviću, Mariti Marković, Matildi Stjepčević, Matiji Marinoviću, Kristini Božinović, Melani Sindik, Anđeli Stipanić, Josipu Petkoviću, Ivanu Tešoviću, Dragici Zeničanin, Andru Nikoliću, Šimunu Nikoliću, Doris Marović i Valentini Perović.

Na kraju drugog mandata Ane Šarčević

Suradnja s profesoricom Anom Šarčević tijekom njezina četverogodišnjeg vođenja hrvatske nastave u Crnoj Gori (2012. – 2016.)  kontinuirano je bila na visokoj razini.

Iznimno velik entuzijazam, stručnost, marljivost, profesionalnost u radu, kao i pouzdanost mlade profesorice Šarčević omogućili su uspješno odvijanje nastave i uspostavljanje iznimno dobrih odnosa s polaznicima nastave. Susretljivost kojom je profesorica Šarčević pristupala s suradnicima bila je uvijek dodatna motivacija polaznicima nastave na stjecanje novih znanja i vještina iz područja hrvatskog jezika, književnosti, povijesti i kulture. Zahvaljujući svojem autoritetu, a istovremeno srdačnom i komunikativnom odnosu s učenicima, profesorica Šarčević je, tijekom svojeg rada, uvijek uspijevala zadržati pozornost učenika, redovite dolaske na nastavu i visoku razinu znanja, što se i potvrdilo sudjelovanjem na brojnim natjecanjima diljem Hrvatske.

DSC_8724.JPG

Jedan od mnogih zahtjevnih projekata koje je profesorica Šarčević provodila s učenicima hrvatske nastave u Crnoj Gori je terenska nastava. Terenska nastava nije predviđena redovitim planom i programom hrvatske nastave u inozemstvu, te stoga nije financijski osigurana. Zahvaljujući angažmanu profesorice Šarčević oko pronalaska potrebnih sredstava i organizacije, uz pomoć hrvatskih Udruga u Tivtu i Kotoru, uspješno su realizirane terenske nastave u Dalmaciji (Zadar, Nin, Šibenik, NP “Krka”, Trogir, Split, Hvar, Korčula), zatim u Zagrebu i Hrvatskom zagorju, zatim u Slavoniji (Đakovo, Vukovar, Osijek, Kopački rit) i Vojvodini (Subotica). Terenske nastave, kao i svaki rad s učenicima, profesorica Šarčević zasnivala je na detaljno isplaniranim sadržajima, odličnoj organizaciji i bogatim edukativnim sadržajima.

Profesionalizam i stručnost profesorice Šarčević stvarali su posebno ozračje zajedništva i rada u učionici. Prenosila je bogatstvo svoje osobnosti i opće kulture na učenike. Provodila je inovativne ideje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, poticala učenike na razvijanje kreativnosti, dajući im slobodu u izražavanju njihovih potencijala, što je rezultiralo i kreiranjem prve radio emisije pod nazivom “Mladi Hrvati Boke”.

Ana Šarčević je profesorica koja, pored kvalitetne edukacije i odgoja, kroz veličinu svoje osobnosti i snage duha, vodi djecu putevima dostojanstva i ustrajnosti, učeći ih kulturi ophođenja i življenja, te razvoju istraživačkog duha i osobnih potencijala.

DSC_8652.JPG

Hrvatska zajednica u Crnoj Gori iznimno je zadovoljna kako se hrvatska nastava provodi, zahvaljujući, prije svega, posvećenosti i nesebičnom zalaganju profesorice Šarčević, njezinom razumijevanju specifičnosti ovog vida učenja, te motiviranju djece da se uključe u program i aktivnosti hrvatske nastave, što potvrđuje povećanje broja učenika na godišnjoj razini, inače i uvjeta opstanka hrvatske nastave u Crnoj Gori.

Tijekom svojeg rada u Kotoru i Tivtu, bila je vanjski stručni suradnik u Uređivačkom odboru jedinog pisanog medija na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori, časopisu „Hrvatski glasnik“ i svojim je pisanim prilozima obogaćivala njegov sadržaj. Profesorica Šarčević surađivala je i s redakcijom periodike „Bokeški ljetopis“ i lektorirala tekstove na hrvatskom jeziku.

Vrijedno je istaknuti i njezino aktivno sudjelovanje u različitim područjima društvenog i kulturnog života Hrvata Crne Gore pa su zapažene i njezine govorničke sposobnosti i poznavanje hrvatske povijesti i kulture. Profesorica Šarčević istaknula se na mnogim skupovima, svojim izlaganjima, i voditeljskim sposobnostima kojima je doprinijela uspješnoj realizaciji kulturno-umjetničkih programa

Na kvizu iz hrvatske povijesti učenici Hrvatske nastave u CG prvi

U jeku prijepora u vezi s kurikularnom reformom hrvatsko je školstvo dobilo zvučnu pljusku. Na međunarodnom kvizu koji se već 19. godinu zaredom proteklog vikenda održao u maloj područnoj školi u koprivničkome prigradskom naselju Bakovčica, osmaši iz koprivničke Osnovne škole “Braća Radić” kao jedini domaći sudionici osvojili su posljednje mjesto. Šamar je tim zvučniji što je kviz iz – hrvatske povijesti.

Iako je upravo hrvatska povijest predmet izučavanja tijekom cijeloga osmog razreda, naše đake pobijedili su učenici iz Crne Gore, Slovenije te Bosne i Hercegovine, koji hrvatsku povijest uopće ne uče u školi, nego su se samo pripremali za kviz mjesec i pol. – Mogu reći da me čak i raduje takav poredak. Da su pobijedili naši, netko bi mogao reći da sam namjestio kviz – rekao je Radovan Knežević, agilni učitelj koji je učinio da se za jednu od najmanjih hrvatskih škola, ove godine sa samo deset učenika, zna u pola Europe.

U 19 godina, naime, u kvizu je sudjelovalo više od 100 škola od Norveške do Makedonije. Kao kuriozitet zvuči činjenica da su malu školu u Bakovčici zbog kviza dosad posjetili gotovo svi veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj. Škole se same javljaju za natjecanje i u ovome trenutku na red ih čeka 20-ak stranih i desetak hrvatskih.

Pitanja za kviz sastavlja koprivnička učiteljica povijesti na temelju gradiva iz udžbenika za osmi razred. Mjesec i pol prije kviza Knežević svim školama pošalje 500 pitanja, na koja učenici sami moraju naći odgovore. Potom se selektira 15 pitanja za samo natjecanje. Ove se godine, primjerice, od natjecatelja očekivalo da znaju za kojeg je kralja Hrvatska imala najveći opseg, tko je 1848. godine ukinuo kmetstvo ili koje je naše najpoznatije nalazište iz brončanoga doba.

Najbolje znanje pokazali su učenici iz hrvatske škole u Tivtu, drugi su bili osmaši iz Čapljine, pa učenici iz Ptuja, potom iz Nikšića, dok su Koprivničanci bili peti. Tko zna je li Crnogorcima pomoglo to što u njih osnovna škola traje devet godina, upravo koliko se predlaže hrvatskom kurikularnom reformom, čija je sudbina trenutačno neizvjesna. Dok Hrvati žaluju, u Tivtu se, kaže Knežević, i sam porijeklom Crnogorac, sprema doček pobjedničke ekipe. – Bit će sigurno fešta. Hrvata je ondje malo, samo oko 6500, i znam da su svi jako ponosni što je pobijedila njihova ekipa – kaže utemeljitelj kviza. Već se zna da će se nagodinu natjecati učenici iz jedne švicarske škole, te hrvatske škole iz Gradišća. Tko će biti domaći predstavnik, još nije odlučeno. Kviz koji je u početku nosio ime Hrvatska, moja domovina, a od ulaska u EU zove se Europa, moja domovina, Knežević je pokrenuo kako bi “izdrilao” svoje đake. Već druge godine postao je gradskim natjecanjem, a od pete i međunarodnim.

– U početku nisam ni sanjao u što će se pretvoriti. Moram vam priznati da me najviše veseli što sam uspio đake iz drugih zemalja “natjerati” da uče hrvatsku povijest. Povijest je moćno oružje, ne znam zašto ga i drugi ne koriste – drži Knežević.

Priredio: Tripo Schubert

 

 

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za HRVATSKA NASTAVA U CRNOJ GORI