Predstavljena Hrvatska književna enciklopedija

Kapitalno djelo hrvatske leksikografije prva dva sveska Hrvatske književne enciklopedije s biografijama pisaca iz svih razdoblje hrvatske književnosti i interpretacijama najvažnijih djela, predstavljena je u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže. Prva dva sveska, od A do Ma, dio su velikoga nacionalnoga enciklopedijskog projekta Leksikografskog zavoda kojim će u četiri sveska na 2400 stranica biti obuhvaćena 5221 natuknica. Preostala dva sveska bit će objavljena iduće godine. Uz biografije i interpretacije djela, u enciklopediji su obrađeni i svi važniji hrvatski časopisi i novine te strani časopisi u kojima su surađivali naši pisci. U preglednim člancima obrađeni su svi književni rodovi i važnije vrste, stilska razdoblja i stilski pravci u hrvatskoj književnosti te naše književne veze s drugim nacionalnim književnostima. Hrvatska književna enciklopedija donosi i članke o svim važnijim institucijama i udrugama pisaca koji utječu na razvoj književnog života. Sadržava i biografije stranih pisaca koji su utjecali na hrvatsku književnost, stranih kroatista te svih važnijih prevoditelja. Posebna je pozornost posvećena jeziku hrvatske književnosti, a nije zanemarena ni dijalektalna književnost.
Hrvatsku književnu enciklopediju predstavili su glavni urednik Velimir Visković i njegov zamjenik Zoran Kravar te suradnici Nedjeljko Fabrio, Viktor Žmegač, Marko Grčić i Krešimir Nemec.
Riječ je o kapitalnom projektu hrvatske leksikografije i znanosti o književnosti na kojemu je radilo 286 ponajboljih hrvatskih povjesničara književnosti, kritičara, teoretičara, folklorista, teatrologa i jezikoslovaca, ustvrdio je urednik Velimir Visković.
“Hrvatska književna enciklopedija jedinstven je izdavački pothvat u europskim razmjerima, zahvaljujući širokom spektru tema koje obuhvaćaju i prevoditelje, domaću recepciju stranih djela, pregled časopisa, institucija, arhiva, knjižnica i književne veze”, istaknuo je glavni urednik. Posebno se osvrnuo na bogatu ilustraciju enciklopedije s portretima autora, naslovnicama knjiga, fotografijama časopisa, snimkama rukopisne građe i snimkama kulturnih građevina. Komentirao je i kritike koje su u medijima pratile nastanak enciklopedije, posebno s obzirom na odabir pisaca i njihovu zastupljenost, istaknuvši kako ne postoji kanonski odabir koji bi zadovoljio sve pojedinačne kriterije.
“Naravno da ima stvari koje bi trebalo promijeniti, ali to je stvar idućih izdanja u kojima ćemo uzeti u obzir sve konstruktivne kritike”, rekao je Visković. Bez obzira na eventualne nedostatke, dodao je, po prvi smo put na jednom mjestu okupili sve relevantne podatke vezane uz hrvatsku književnost.
“Ovo je velik projekt, možda i posljednji veliki sintetski projekt koji je naše društvo bilo spremno poduprijeti”, rekao je glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Vlaho Bogišić. Osvrćući se na medijske kritike da je projekt Hrvatske književne enciklopedije preskup i nepotreban, Bogišić je rekao kako je mali korak od toga do ukidanja enciklopedije. “Novine su ukinule kazališnu kritiku. Od ukidanja kazališne kritike do ukadanja kazališta nema puno. Uvjeravanja da enciklopedije nisu potrebne do njihova ukidanja isto tako nije daleko”, rekao je.
Hrvatska književna enciklopedija nezaobilzan je priručnik stručnjacima koji se profesionalno bave hrvatskom književnošću, ali i običnim čitateljima koji žele nešto više doznati o povijesti i suvremenosti pisane riječi u Hrvatskoj.
(Hina)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s