20. obljetnica božićnog Ustava

Krajem ove godine Hrvatska obilježava 20. obljetnicu donošenja prvog Ustava od proglašenja neovisnosti, koji je donesen 21. prosinca 1990. godine i proglašen dan kasnije, dakle tek nekoliko dana prije Božića zbog čega je i dobio naziv božićni Ustav, potvrdivši demokratske promjene izražene na prvim višestranačkim izborima u proljeće te godine te položivši temelj hrvatske neovisnosti.
Nakon što su u travnju i svibnju 1990. održani prvi višestranački parlamentarni izbori, a krajem svibnja i konstituiran Sabor, tadašnje Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske je 18. srpnja odlučilo Saboru predložiti donošenje Ustava, budući da je ocijenjeno kako važeći republički Ustav iz 1974. obiluje ograničenjima za razvoj demokracije te ne može odraziti volju građana na izborima i težnje hrvatskog naroda za neovisnosti. Tu odluku Predsjedništva SRH o pristupanju donošenju Ustava su na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja podržala sva tri tadašnja vijeća u Saboru – Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće – čijim se amandmanima na važeći Ustav Hrvatska već tada odrekla naziva “socijalistička” i crvene zvijezde na svojoj zastavi.
Po izglasavanju amandmana, zastupnici tog prvog saziva Sabora su, predvođeni tadašnjim predsjednikom Sabora Žarkom Domljanom, na Markovu trgu simbolično nazočili spuštanju zastave SFRJ te podizanju hrvatskog stijega s povijesnim hrvatskim grbom. Kao ciljevi Ustava tada su zacrtani određenje Hrvatske kao suverene države hrvatskoga naroda i pripadnika drugih naroda i manjina, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva, dok su politička polazišta za izradu Ustava sadržavala načelo po kojem vlast pripada narodu. Na izradi Ustava radila je Ustavotvorna komisija u kojoj su bili istaknuti predstavnici političkog i akademskog života, koji su u to ljeto 1990., koje je obilježila tzv. balvan revolucija u Kninu, prionuli izradi kratkog i jasnog Ustava kao trajne vrijednosti i jedinstvenog pravnog dokumenta hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske.
Na zajedničkoj sjednici triju svojih vijeća Sabor je 22. prosinca 1990. donio Odluku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske, kojim je Hrvatska određena kao jedinstvena, nedjeljiva demokratska i socijalna, suverena država u kojoj su zajamčena prava čovjeka, pravo vlasništva i vladavina prava. Ustavnim je odredbama suverenitet Republike određen kao “neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv”, te utvrđeno da “saveze s drugim državama Republika Hrvatska sklapa zadržavajući suvereno pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa”. Ustav je zajamčio slobodu osnivanja političkih stranaka, slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovjesti, kao i slobodu poduzetništva i tržišta kao temelje gospodarstva, a odredio je službenu uporabu hrvatskog jezika te ravnopravnost svih naroda i manjina kao državljana RH.
Ustavom je utvrđen dvodomni parlament, odnosno Sabor sastavljen od Zastupničkog i Županijskog doma.
Božićni Ustav do sada je mijenjan četiri puta, a posljednji put u lipnju ove godine.
(Hina)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s