9. godišnja skupština HGDCG

U Kotoru je održana deveta Godišnja skupština HGDCG. Skupštini su kao gosti nazočili počasni članovi društva iz Dubrovnika Igor Žuvela i Miše Galjuf, te povjerenik za RH Krunoslav Težak. Generalni konzul Republike Hrvatske Božo Vodopija pozdravio je nazočne i poželio uspješan rad u ime Veleposlanstva RH u Podgorici i Konzulata u Kotoru. “Želim čestitati na svemu što ste uradili i uspjeli, pogotovu u vrijeme recesije. Ali gdje nema novaca, ima srca i entuzijazma”, kazao je Vodopija. Nazočila je i savjetnica veleposlanika Petra Turčinovića Ana Modun. Skup je pozdravio i viceadmiral Bokeljske mornarice Ilija Radović, koji je poželio uspješan rad. On je naglasio odličnu suradnju između Bokeljske mornarice i Hrvatskog građanskog društva i poželio da se tako nastavi i narednom periodu. Predsjednik Matice crnogorske – ogranak Kotor Slavko Mandić kazao je kako je HGDCG jedna iznimno važna organizacija koja je odavno prevazišla okvire udruge. On je naglasio kako mu je iznimna čast što je na Skupštini društva koje je sve uradilo da približi i spoji dvije države – Hrvatsku i Crnu Goru.

Predsjednik društva prim. dr. Ivan Ilić u uvodnom izlaganju kazao je kako su u prethodnom periodu, unatoč poteškoćama, realizirani svi zacrtani projekti. Tajnik Tripo Schubert podnio je izvješće o radu društva i financijskom poslovanju. Govorio je o tome s koliko se napora i uz dosta problema ipak uspijevaju realizirati ne samo tradicijske manifestacije društva, nego i novi projekti, posebice u izdavačkoj djelatnosti.
Skupština je usvojila plan rada i financijski plan, kao i izmjene Statuta HGDCG. Radno predsjedništvo činili su predsjednik Ilić, tajnik Schubert i predstavnici podružnica Podgorica, Bar, Herceg Novi, Tivat i Kotor. Predsjednik Verifikacione komisije bila je Danijela Vulović. Skupštini su se obratili i prof.dr Milenko Pasinović i odvjetnik Boško Grgurević.“Ovo je društvo profilirano i ima značajne rezultate”, kazao je među ostalim Grgurević. Osvrnuvši se na probleme koje HGDCG ima u tzv. tihom ratu s ostalim “fantomskim udrugama”, naglasio je kako opstaje unatoč financijskoj blokadi, prije svega od strane HNV. “Stoga se HGDCG može s pravom  nazvati džinom među patuljcima”, ocijenio je Grgurević. Kao odvjetnik, govorio je o izmjenama Statuta koje su predložene i usvojene na ovoj Skupštini.
Prof. dr. Pasinović govorio je o aktualnom trenutku u kojem se nalaze Hrvati Crne Gore– da li su manjina ili etnička grupa. “To ovisi o mladima, kojih je punoljetnih sada 13,84%. Pitanje je da li ćemo uopće dostići cenzus od 0, 7% za ulazak u parlament”, upozorio je Pasinović, koji je upitao da li su to mladi utonuli u ravnodušnost prema svemu, pa i prema svom nacionalnom korpusu. Pogledajte samo starosnu strukturu HNV i HGI, dodao je Pasinović.
“Participiranje u drugim, jačim političkim partijama ne bi trebalo da bude problem. Partijska pripadnost ne treba da potire nacionalnu”, istaknuo je Pasinović i dodao kako je upozoravajuća činjenica da samo 39% Hrvata u Boki govori maternjim jezikom.

On je zahvalio gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši i svima koji su omogućili da podružnica HGDCG ima prostor za okupljanje u glavnom gradu Crne Gore. “Mi u Kotoru to nemamo”, dodao je Pasinović. 

Aljoša Camović je zahvalila ispred podružnice Podgorica veleposlaniku Petru Turčinoviću što im je omogućio da se do dobivanja prostora sastaju u prostorijama Veleposlanstva RH.
U ime podružnice Bar nazočne je pozdravio Božo Šaltić, koji je govorio o problemima s kojima se susrijeće njihovo iznimno aktivno članstvo, a prije svega u svezi nedostatka prostora za okupljanje. 
Mirko Vičević predložio je, a Skupština usvojila, da Hrvatsko građansko društvo uzme za obvezu da u narednom razdoblju priđe utemeljenju lanca društava prijateljstva širom Crne Gore, Republike Hrvatske i zajedničke dijaspore širom svijeta, budući da je najpozvanije zbog dosadašnjeg rada, priznanja i rezultata da to uradi.

Nakon Skupštine, kao poklon za Dan HGDCG od Ministarstva kulture Republike Hrvatske, održan je koncert Zagrebačkog kvarteta u bazilici Sv. Tripuna. Na programu su bila djela Josepha Haydna, Antonina Dvoraka i našeg sugrađanina Iva Brkanovića.

Zagrebački kvartet je najstariji hrvatski ansambl. Utemeljili su ga daleke 1919. godine Vaclav Huml, Ladislav Miranov, Milan Graf i Umberto Fabbri. Do konca prvog razdoblja djelovanja (1943) u Kvartetu su djelovali mnogi istaknuti glazbenici, među kojima se ističu Dragutin Arany, Zlatko Topolski te Stjepan Šulek. Drugo razdoblje Zagrebačkog kvarteta počinje 1954. kada ga ponovno utemeljuju Josip Klima, Tomislav Šestak, Dušan Stranić i Zvonimir Pomykalo. Tijekom dotadašnjih četiri desetljeća tog razdoblja, među ostalima, kroz Kvartet su prošli i Zlatko Balija, Fred Kiefer, Josip Stojanović, Ivan Kuzmić, Dorđe i Marija Trkulja, Goran Bakrač i drugi, a današnji sastav Kvarteta čine Goran Končar, Davor Philips, Ante Živković i Martin Jordan. Kvartet je nastupao u znamenitim koncertnim dvoranama poput Sydney Opera House, New York UN Concert Hall, Berlin Schauspielhaus, London St. John Smith Sq. i mnogim drugima. Brojni tonski zapisi, između ostalog preko 40 gramofonskih ploča, govore o bogatom repertoaru Zagrebačkog kvarteta, ali i o trajnoj skrbi za domaće glazbeno stvaralaštvo. Mnogi domaći i inozemni skladatelji već od 1920. godine posvetili su svoja djela Zagrebačkom kvartetu. Tijekom svoga djelovanja Kvartet je nagrađen brojnim domaćim i inozemnim nagradama.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s