Postano u Naslovnica. Komentari isključeni za

Obavijest o održavanju prijevremenih izbora za zastupnike u Hrvatski sabor

izbori

Predsjednica Republike Hrvatske donijela je Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Izbori će se u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Podgorici i Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Kotoru održati u subotu 10. rujna i nedjelju 11. rujna 2016.

Za eventualna pitanja birači se mogu obratiti svakog radnog dana od 9:30 do 15 sati na telefon Veleposlanstva 020/269 760 ili Generalnog konzulata od 9 do 12 sati na telefon 032/323 127.

Više informacija na: OBJAVA BIRAČIMA

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za Obavijest o održavanju prijevremenih izbora za zastupnike u Hrvatski sabor

Glazbeni nastup na Trgu od oružja u Kotoru

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Folklorni ansambl „Nikola Đurković“ i Folklorni dječji ansambl „Pletanka“ Makedonsko-hrvatskog društva i Kulturnog centra „Marko Marulić“ iz Bitole priredit će nastup  na Trgu od oružja u Kotoru 23. srpnja, s početkom u 10 sati.

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za Glazbeni nastup na Trgu od oružja u Kotoru

„Hrvatski tragovi u svijetu – Branka Bezić Filipović

DSC_1360

U Galeriji solidarnosti u Kotoru je 27. lipnja predstavljena knjiga „Hrvatski tragovi u svijetu“, autorice Branke Bezić Filipović, voditeljice odjela HMI u Splitu.

TRAGOVI HRVATA U SVIJETU

Zamjetan kulturni trag, nerijetko visokih estetskih dosega, naših ljudi autorica je pronašla putujući brojnim državama svijeta od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda, ali i diljem europskog susjedstva.

U rukopisu knjige pod naslovom Hrvatski tragovi u svijetu autorice Branke Bezić Filipović uvršteni su i opisani povijesni izvori o našim migrantskim stvaralačkim ličnostima, vidljivi u kulturnim krajobrazima na raznim meridijanima i paralelama u inozemstvu. Susrećemo ih u imenima ulica stranih gradova, gradskih četvrti, nazivima palača, mostova, imenima institucija, spomen parkova, filatelističkim i numizmatičkim zbirkama, grobljima, ali i nazivima prirodnih ljepota: živopisnih brežuljaka i čarobnih rijeka…

DSC_1362

Knjiga se sastoji od četiri cjeline, nenametljivo i pregledno naslovljene – Europa, Južna Amerika, Sjeverna Amerika i Oceanija –  koje prate geografske pokazatelje hrvatskih tradicionalnih migrantskih ruta s mnoštvom fotografija snimljenih na šezdesetak autentičnih lokaliteta od Sjevernoga do Južnoga pola.

Budući da Hrvati i građani hrvatskoga podrijetla žive stoljećima integrirani u zemljama raznih kulturnih obilježja i ostvaruju zamjetne stvaralačke tragove na tim geografskim širinama, logičan je interes Matičine djelatnice za hrvatskom dionicom u tim multietničkim i multikulturnim mozaicima udaljenih kontinenata.

Knjiga je namijenjena svima koje zanima pozicija hrvatskoga iseljeništva našega doba, a slavi običnog čovjeka koji je imao dovoljno znatiželje i hrabrosti krenuti ususret novim horizontima i drukčijim kulturama.

„Pred nama je vrijedan nakladnički projekt o Hrvatskim tragovima u svijetu na čijim stranicama ima tisuće i tisuće dosad ne obrađenih i manje poznatih činjenica iz naše kulturne, društvene pa i političke povijesti koja se stvarala u iseljeništvu gotovo od sredine drugog tisućljeća do naših dana. Riječ je o povijesnoj građi koja će imati dvojaku težinu: s jedne strane, ona će predstavljati javnosti nepoznate tragove vezane uz hrvatske migrante, a s druge pak strane komentari istraživačice toliko su sadržajni da pružaju svojevrsni kulturološki presjek kroz iseljeničku povijest i koji je nedostajući segment naše ukupne nacionalne i kulturne povijesti. Uz sve to, ova studija neizravno upućuje i na potrebu sustavnijega ubaštinjavanja hrvatskih kulturnih tragova diljem svijeta.  Isto tako, ova je Bezićkina studija izvorno osmišljeno autorsko djelo i kao takvo ne samo koristan vodič zainteresiranom stručnom krugu nego i doprinos poznavanju čega sve u stvari ima o hrvatskom iseljeništvu,  a čega često puta nismo ni svjesni u mjeri u kojoj bi to bilo potrebno. Autorica Branka Bezić Filipović je do te mjere proniknula u srž problematike kojom je zaokupljena na stranicama svoje knjige, u mnoge zamršene odnose u multietničkim sredinama drugih kontinenata.  Stoga će knjiga, u mnogim segmentima vjerujemo ostvariti kvalitetan doprinos, namijenjen stručnjacima, ali i najširoj čitalačkoj publici.  Knjiga posjeduje preglednost te metodološku dosljednost i mnoštvo fotografija kao i mnoge druge atribucije koje će joj u koncepcijskom, misaonom i svakom drugom pogledu osigurati  ono mjesto koje joj očekivano pripada. Knjiga sadrži više stotina fotografija koje svjedoče o autentičnosti opisanih hrvatskih tragova u četrdesetak zemalja“, kazala je u uvodniku prof. Vesna Kukavica.

Na predstavljanju knjige, Ingrid Poljanić, prof. književnosti je, između ostalog, kazala: „ Branka je putnik s misijom. Putuje sa zadatkom i da istražuje tragove Hrvata u svijetu. Njeni tekstovi su sažeti, ali daju sve informacije, pa čak daju šansu da netko o tim temama može kasnije pisati opširnije, jer je navedena i bogata bibliografija.“

Branka Bezić, autorica knjige, govorila je projektirajući film kojim je slikovito prikazala dio onoga što je vidjela, srela i razgovarala tijekom svojih putovanja  brojnim državama svijeta od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda, ali i diljem europskog susjedstva, iznoseći više interesantnih momenata sa tih putovanja. Ono što je bilo interesantno za posjetioce jeste podatak da u Arizoni, mjestu Globe postoji ulica KOTOR!

DSC_1355

U glazbenom dijelu prezentacije nastupio je mandolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas“ poklanjajući Branki dvije kompozicije s posebnim razlogom , jer je upravo Branka, donatorskim koncertom u Splitu obezbijedila prve instrumente u vrijeme formiranja orkestra.

 Priredio: Tripo Schubert

 

 

 

 

 

 

 

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za „Hrvatski tragovi u svijetu – Branka Bezić Filipović

15 godina od osnutka HGD CG

Četiri predsjednika HGD , Brguljan, Vičević, Ilič,Schubert

Četiri predsjednika HGD-a: Brguljan, Vičević, Ilić i Schubert

23.lipanj je dan kada se 2001. godine oformilo Hrvatsko građansko društvo Crne Gore u Kotoru

POVIJESNI TRENUTAK

Mi smo ga svjesno i namjerno nazvali HRVATSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO CRNE GORE ( HGD CG), jer vjerujemo da Crna Gora ima svoj život u kojemu želimo sudjelovati kao djelotvorni, konstruktivni i pozitivni članovi društva, opće dobrobiti i vlastite koristi. Ne afirmiramo, ne konstituiramo i ne prodajemo nikakve pseudo-megalomanske, nacional-političke projekte. Naprotiv, osjećamo se na tragu onoga što se kod većih i iskusnijih već desilo. Želimo biti u respektu prepoznati, u miru prihvaćeni, u suradnji kooptirani i u kontekstu toga procesa vidimo sebe, zato smo građansko, a ne podaničko.

Zbog  nepoželjnih povijesnih okolnosti i nepovoljnih političkih kretanja u 20 stoljeću, ne svojom krivnjom, našla se hrvatska zajednica u Crnoj Gori u veoma teškoj situaciji, jedva preživljavajući olovne ratne i poratne godine.

U vremenima kada se, na žalost, Crna Gora prebrojavala i gradila vlastite međusobne berlinske zidove, viševjerski i višenacionalni Kotor ustrajavao je u skladnom suživotu, koji su na našim prostorima gradili vjekovi i ljudi.

U tim teškim devedesetim godinama prošlog stoljeća Hrvati Boke su unatoč svim pritiscima uspjeli da ustraju u očuvanju svog identiteta, kulture i običaja.

Svečano otvaranje manifestacije Tjedan Hrvata iz CG u Zagrebu

Svečano otvaranje manifestacije Tjedan Hrvata iz CG u Zagrebu

Nakon 1997. godine, kada aktualna vlast napušta «beogradski kurs», i svoj brod okreće ka zapadu i susjednoj Hrvatskoj, Hrvati Boke se organiziraju i kroz institucije sistema, rade na očuvanju identiteta i uspostavljanju povjerenja, suradnje i prijateljstva s obje strane granice. Jedna grupa istomišljenika iz Tivta i Kotora pokreće inicijativu o formiranju Udruge sa hrvatskim predznakom.

Utemeljenje HGDCG 2001. godine, iznenadilo je i nabolje poznavatelje prilika u malobrojnoj, tad još uvijek pritiscima izloženoj i time razumljivo potištenoj hrvatskoj zajednici. Malo tko je mogao i pomisliti kakve će sjajne dosege postići naše ustrajno, nepokolebljivo i odlučno suprotstavljanje asimilaciji, iseljavanju i odumiranju hrvatskoga bića na ovim prostorima. Da bi se  očuvali tradicija i kultura  Hrvata, pored hrabrosti, bilo je potrebno nastupati s mnogo takta i razuma.

predsjednik CG dodijeljuje orden HGDCGF

Predsjednik CG dodijeljuje orden HGDCG

HGDCG je dalo svoj veliki doprinos  u procesu sticanja neovisnosti, te demokratizaciji Crne Gore, istodobno stvarajući okolnosti za prevladavanje ratnih trauma u odnosima hrvatskoga i crnogorskog naroda. Ti odnosi su, na opće zadovoljstvo, danas veoma dobri s tendencijom trajnoga uspona, što je prepoznatljivo  u politici i javnosti obje zemlje, ali i u diplomatskim krugovima koji te odnose ističu za primjer kako se može nadrasti uskogrudnost, nezdravo rivalstvo, netrpeljivost i agresivnost.

predsjednik RH Stjepan Mesić dodijeljuje visoko državno odlićje Adm BM dr Milošu Miloševiću

Predsjednik RH Stjepan Mesić dodijeljuje visoko državno odličje dr. Milošu Miloševiću

Svemu tome ponajviše su doprinijeli upravo HGDCG i njegovi čelnici, promovirajući pomirljivu, ali čvrstu politiku uvažavanja realiteta i integracije nasuprot nerealnih očekivanja ili pak asimilacije. Danas Društvo, njegovi čelnici i članstvo uživaju nesumnjivo poštovanje i uvažavanje.

U proteklih 15 godina postojanja, rad Društva je najviše bio usmjeren na promoviranju i prezentaciji bogatog kulturnog i sakralnog naslijeđa Boke kotorske i grada Kotora. Jedan od najuspješnijih projekata je manifestacija „Tjedan Hrvata iz Crne Gore u Zagrebu“. „ Vašim ste djelovanjem izvan granica zemlje izgradili most suradnje s narodima zemlje u kojoj živite, te je stoga nemjerljiv doprinos u razvitku i  stvaranju bogatog europskog društva raznolikosti“, kazao je , između ostalog, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, pokrovitelj ove manifestacije.

Više godina je uspješno realiziran projekt „Hrvatska priča“ koja je ispričana u više gradova Hrvatske i glavnom gradu Crne Gore.

Na planu informiranosti pokrenuto je prvo i jedino do danas pisano glasilo Hrvata Crne Gore „Hrvatski glasnik“, izdaje se periodika „Bokeški ljetopis“, tiskano je preko 18 naslova, samostalno ili u suradnji sa Nacionalnom Zajednicom Crnogoraca Hrvatske i Bokeljskom mornaricom Zagreb, te se redovno ažurira Web stranica Društva www. hrvaticg. com.

Na planu edukacije mladih ,realiziran je zajednički projekt s Vladom Republike Hrvatske ,uspostavom  hrvatska nastava, koja se već 12 godina uspješno odvija u Kotoru i Tivtu. Više godina , u suradnji s Poglavarstvom grada Zagreba organizirano je   besplatno ljetovanje djece iz CG u Zagrebu. Formirana je knjižnica s više od hiljadu naslova.

U namjeri da se otrgne od zaborava, a u povodu 435 godina od bitke kod Lepanta, naše Društvo je postavilo spomen ploču na palači Bizanti u starom gradskom jezgru Kotora, mornarima iz Boke kotorske, koji su svi, zajedno sa zapovjednikom galije San Trifone di Cattaro Jeronimom Bizanti, poginuli boreći se na strani Svete Lige protiv brodovlja otomanskog carstva. Osim  toga, u spomen na najvećeg bokeljskog pjesnika Viktora Vide, Društvo mu je postavilo  spomenik na otoku Gospe od Škrpjela.

Obnovljena je pučka manifestacija „Tripundanska večer“, koja se tradicionalno održava svake godine u okviru proslave Sv. Tripuna.

Osnovan  je mandolinski orkestar pod imenom najpoznatijeg kotorskog kompozitora Tripa Tomasa.

Hrvatsko građansko društvo se 2008. godine uključilo  u obilježavanje 500-te godišnjice rođenja Marina Držića, čija obitelj vuče kotorske korijene, učešćem na centralnoj proslavi u Dubrovniku, a zatim i u Kotoru, uz organiziranje ambijentalne predstave „Dundo Maroje“ na trgu sv. Tripuna, u izvođenju HNK Zagreb, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture Crne Gore i Hrvatske. „Raduje me što se HGDCG uključilo u proslavu Godine Marina Držića, književnika, koji je svojim djelom ostavio trajan pečat u hrvatskoj kulturi. Ovakve inicijative najbolji su način zbližavanja među kulturama i produbljivanja njihovih čvrstih veza. Koristim i ovu priliku da istaknem konstruktivan doprinos HGD CG na planu intenziviranja kulturne saradnje Crne Gore i Hrvatske“, istakao je tom prilikom premijer Milo Đukanović.

Realizacija posjete djece članova HGD CG i djece njihovih crnogorskih prijatelja, Dubrovniku u novembru 2008. bila je misija dobre volje, povijesni dan, kazao je tom prilikom crnogorski ministar  kulture, sporta i medija, Branislav Mićunović, koji je bio pokrovitelj  te misije. Posjet je upriličen da zbliži djecu dvije susjedne države i omogući im druženje, iskreno i čisto, bez ikakvih opterećenja i hipoteka, kojima djeca, zaštićena svojom unutrašnjom čistoćom, jednostavno ne dozvoljavaju prolaz.

Od iznimnog je značaja bila i dodjela državnog ordena Reda Danice Hrvatske s lentom i likom Katarine Zrinske dr. sc. Milošu Miloševiću, admiralu Bokeljske Mornarice i Povelje R. Hrvatske Bokeljskoj Mornarici, u povodu 1200 godina postojanja. „Čini mi se osobito važno, a pričinjava mi i posebno zadovoljstvo, što ova odličja dodjeljujem na inicijativu HGDCG, a uz potporu DNŽ, te Udruge Dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice. To govori koliko smo daleko došli na planu normaliziranja odnosa“, istakao je Predsjednik Mesić, prilikom dodjele odličja u Kotoru. .

Nakon toga, na inicijativu i prijedlog HGD CG, a u povodu 1.200. godina postojanja, Predsjednik R. Hrvatske Stjepan Mesić dodjeljuje Bokeljskoj Mornarici Povelju R. Hrvatske,  S druge strane, na prijedlog HGD CG, Predsjednik države Crne Gore Filip Vujanović, dodjeljuje Bokeljskoj mornarici visoko državno odličje- Orden crnogorske zastave drugog stupnja.

Za svoj rad, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore dobilo je 2007. godine najveće priznanje kotorske Opštine, nagradu „21 Novembar“.„ Od svog osnivanja, ovo Društvo bazira svoj rad na širenju kulture,  istorijske, humanitarne i  druge aktivnosti  i saradnje među ljudima, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Ljudi koji su na tome radili imali su viziju i znali kako približiti razdvojeno do mjere normalne komunikacije, a neposredno do pune srdačnosti i prijateljstva“, stajalo je , pored ostalog, u obrazloženju opštinske komisije za dodjelu Nagrade.

Krajem 2011. godine, a u povodu desete obljetnice HGD CG,  Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović dodjeljuje Društvu  orden  Crnogorske zastave III reda.

mesic i dr ilic

Predsjednik Mesić dodijeljuje orden reda Stjepana Radića dr. Ivanu Iliću

Za sve ono što je Društvo uradilo za Kotor, za Crnu Goru i doprinijelo normalizaciji odnosa obje države, čelnicima Društva i njegovim članovima dodjeljuju se visoka državna odličja .  Predsjednik Mesić dodijeljuje orden reda Stjepana Radića dr Ivanu Iliću, predsjednik  Josipović dodjeljuje orden reda  Hrvatskog pletara Tripu Schubertu, predsjednik  Vujanović dodjeljuje orden Crnogorske zastave III reda Tripu Schubertu, predsjednik Josipović dodijeljuje Dariju Musić i Nikoli Bukilici ordene reda Ante Starčevića.

U godini proslave 15. obljetnice uspješnog rada Društva, pored redovnih aktivnosti i organiziranja tradicionalnih manifestacija, pokrenuta je inicijativa kod nadležnih Institucija za postavljanje spomen obilježja u grčkom gradu Nafpaktosu u znak sjećanja na pomorce iz Boke kotorske koji su poginuli u bitki kod Lepanta, boreći su na strani Svete Lige protiv otomanskog carstva, postavljanje spomen ploče na rodnu kuću Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Herceg Novom, organiziranja Izložbe radova i Omaž kiparu Andriji Krstuloviću na Cetinju koji je isklesao spomenik Njegošu i dvije karijatide na Mauzoleju.

Proslava Jubileja HGD CG održati će se u 23. rujna u Kotoru

Priredio: Tripo Schubert

Postano u Aktivnosti HGD, Uncategorized. Komentari isključeni za 15 godina od osnutka HGD CG

“Vraćam se tebi Boko moja” -omaž Vicku Nikoliću

 

dsc0229

U subotu, 25. 06. 2016. godine u Centru za kulturu “Nikola Đurković” održana je poetsko – glazbena večer posvećena bokeljskom glazbeniku i pjesniku Vicku Nikoliću, u organizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore.

U programu su sudjelovali Mandolinski orkestar “Tripo Tomas” Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, članovi Amaterskog kazališta “Petar Tomas” Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, hor Osnovne škole “Narodni heroj Savo Ilić”, hor Muzičke škole “Vida Matjan”, dječji zbor “Leptirići” Hrvatskog kulturnog društva “Tomislav” i  Folklorni ansambl “Nikola Đurković”, a kao gosti programa dječji tamburaški orkestar – KUD “Eugen Kumičić” iz Križišća.

Čarobnim svijetom bokeljske poezije i glazbe vodili su prisutne Maja Grgurović, Jakov Bulajić i Antonio Grgurović.

dsc0232

Podsjetimo se i da je Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor 2005. godine bilo nakladnik knjige “Boka kotorska u pjesmi, slici i sjećanju” autora Vicka Nikolića koja je tiskana u Zagrebu uz financijsku potporu Hrvatske gospodarske komore.

Vicko Nikolić, još davne 1961. godine, napustio je Boku doselivši se u Zagreb, ali ni u jednom trenutku svoga života njegove misli nisu otišle iz njegovog rodnog kraja. S Bokom u srcu zauvijek prije dvije godine u veljači napustio je i Boku i Zagreb i sve svoje voljene, ostavljajući značajan trag svoga bitisanja na ponos i slavu i državi Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Vraćao se pjesnik uvijek srcem i dušom voljenoj Boki. Opjevao je i veličao svaki kamen svog rodnog kraja, uzdizao čarobnu ljepotu i mirise Boke i s nostalgijom tiho čeznuo za njima. Nikada Vicko Nikolić nije ostavio ni zaboravio Boku. Vraćao se pjesnik bajkolikom zalivu u svakom trenutku svog života i darivao joj svoja najbolja ostvarenja.

Volio je Vicko svoj rodni kraj i srcem i perom. Ovjekovječio je svoju ljubav stihovima i glazbom ostavljajući  rodnom kraju sva svoja djela.

Vicko Nikolić pjevač, glazbenik, skladatelj, član Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809, istraživač narodnog blaga i zaljubljenik u Boku kotorsku, rodio se 1933. godine u Gornjoj Lastvi. Pjevati je počeo već u najranijem djetinjstvu, a ljubav prema pjesmi, posebno dalmatinskoj, prenijela mu je majka koja je bila rodom sa Šolte. S 15 godina počeo je svirati gitaru, zatim havajsku gitaru, nakon čega se počeo intenzivnije baviti pjevanjem u klapama te sviranjem i pjevanjem u raznim plesnim orkestrima.

U Zagrebu, u kojem je živio do smrti, doselio je 1961. godine. Tamo je nastavio glazbeno obrazovanje te zasnovao radni odnos sa Zagrebačkom operom, u kojoj je pjevao do mirovine 1993. U navedenom je razdoblju sudjelovao u više od 200 opernih i drugih glazbenih scenskih djela, a surađivao je i s najpoznatijim svjetskim opernim solistima, redateljima i dirigentima, kao što su Herbert von Karajan, Lovro Matačić i mnogi drugi.

Pjevao je i u mješovitom pjevačkom zboru Kulturno umjetničkog društva „Bratstvo” iz Tivta. Sredinom šezdesetih godina seli u Šibenik, gdje je honorarno pjevao u tamošnjoj opereti, u KUD-u „Miro Višić”, nekoliko klapa, učio svirati klarinet i saksofon i počeo skladati za dječje komade – „Psić i mačkica” i „Čiča Tomina koliba”.

Pjesme Vicka Nikolića o Boki plod su njegova dugogodišnjeg i svestranog bavljenja glazbom, uspomena iz djetinjstva i mladosti, sjećanja, razmišljanja i nostalgije prema Boki, kojoj se u mislima uvijek vraćao.

Tekstove za jedan broj pjesama napisali su : Maja Perfiljeva, Stijepo Mijović Kočan, Vladimir Krsnik i Stela Levanić.

dsc0240 (1)

Većinu tekstova napisao je sam pjesnik a tekstove svih pjesama uglazbio. Poznate su njegove izvedbe sa dugogodišnjom članicom zagrebačke Opere Ljiljanom Budičin.
Sve pjesme Vicko je namijenio svim Bokeljima i prijateljima Boke, gdje god oni bili. “Svatko će u njima naći nešto lijepo, a u nekima i dio sebe” – govorio je Vicko Nikolić o svojim djelima.

Recitalom “Čarobna Boka” u izvedbi Irine Bulajić i pjesmom hora Osnovne škole “Narodni heroj Savo Ilić” dirigentice Vesne Ivanović koju je pratio Mandolinski orkestar “Tripo Tomas” Hrvatskog građanskog društva Crne Gore sa dirigentom Ivom Brajakom započela je večer glazbe i poezije u znak sjećanja na velikog glazbenika i pjesnika.

Neizmjerna je tuga kojom je Vicko Nikolić napustio svoj rodni kraj, ali svu svoju tugu i čežnju pretakao je u glazbu i poeziju, onako kako samo to duša bokeljska zna. Koliko nostalgije može stati u malo riječi prikazali su stihovima pjesme “Moj zavičaj” Marija Plamenac i Milica Popović.

Za glazbenikom su ostale riječi i djela povećena Boki kojima je oživljavao svoje uspomene i gradio tu neraskidivu vezu sa rodnom Bokom. Sva njegova stremljenja stala su u poznate riječi pjesme “Vraćam se tebi Boko moja” koju je izvela Petra Bulajić, a prekrasne note Vickove glazbe dočarali su nam Mandolonski orkestar “Tripo Tomas” Hrvatskog građanskog društva i hor Muzičke škole Vida Matjan iz Kotora.

Pamtit će zavičaj svog pjesnika, a pjesmama njegovim učiti će se naša djeca kako se voli Boka.  “Predivno Jadransko more”  još jedno je djelo prožeto čežnjom i željom za dodirom svog rodnog kraja – Boke. Marija Plamenac dočarala je sliku predivnog Jadranskog mora Vicka Nikolića, kako ga je pjesnik doživljavao.

Svoj naklon dao je Vicko i skrivenim tajnama bokeških kala čijom tminom se stoljećima pomaljaju vječne ljubavi.

dsc0250

Ovu tematiku Vickovih skladbi prikazao je Dječji zbor “Leptirići” Hrvatskog kulturnog društva Tomislav izvedbom pjesama “Da nije bilo one škure kale” i “Mornaru nevjerni”.

Tuga odlaska iz rodnog kraja oslikana je u pjesmi “Boko moja” koju je izvela Milica Popović.

Mila Boka ne zaboravlja svoje sinove. Voli ih i čuva  u sjećanjima i prenosi kulturne tradicije na mlade generacije.

Neodvojiv dio bokeljske kulturne baštine je i folklor ovoga kraja. Folklorni ansambl “Nikola Đurković” spletom bokeljskih igara dočarao je sliku Boke kakvu je glazbenik nosio u srcu.

GOSTI PROGRAMA – KUD “Eugen Kumičić”

dsc0261

Ovu večer sjećanja na Vicka Nikolića darivali su svojom glazbom i gosti iz Križišća.
Križišće, maleno naselje općine Kraljevice, smješteno je na ulazu u Vinodolsku kotlinu. U ovom mirnom domaćinskom naselju živi i radi više od 30 godina Antica Rempešić, koja vodi KUD “Eugen Kumičić” nastojeći očuvati tradicionalnu glazbu ovog područja. Za svoj dugogodišnji rad na njegovanju tradicije svog kraja Antica Rempešić je dobila i Nagradu Grada Kraljevice za životno djelo.

Antica Rempešić, ili u Križišću poznatija kao teta Tonći, rođena u Boki, jedna je od mnogih koji u svom srcu nose uspomene i čežnju na svoj rodni kraj.

Zvuci tamburice u Križišću se njeguju već 130 godina, a posljednjih 30 zahvaljujući prije svega trudu i entuzijazmu predsjednice Antice Rempešić, kao i svih mještana koji doprinose da i danas tamburice u Križišću sviraju u ritmu ljubavi i mladosti.

Mladi virtuozi na braču, basu, bisernici, tamburici, bugariji, čelu i čeloviću uspješno uče i njeguju tradicijske vrijednosti ovoga kraja.

Poklon večeri u čast Vicka Nikolića i poklon svojoj voditeljici Antici Rempešić, rođene u Boki, čije nostalgično srce vječno nosi miris i okus svog rodnog kraja, kao i svim sinovima i kćerima Boke u dalekom svijetu, dali su Dječji tamburaški orkestar Kulturno umjetničkog društva “Eugen Kumičić”.

Vicko Nikolić ostaje da živi u našim sjećanima, u svakom šumu mora naše Boke i u pjesmama koje će se pamtiti i pjevati.

Foto: Radio Dux

Postano u Aktivnosti HGD. Komentari isključeni za “Vraćam se tebi Boko moja” -omaž Vicku Nikoliću

NAJAVA: “Vraćam se tebi Boko moja” – In Memoriam – Vicko Nikolić

plakat vickoU subotu, 25. lipnja u 20:00 sati, u organizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, održati će se program “Vraćam se tebi Boko moja”.posvećen bokeljskom glazbeniku Vicku Nikoliću.

Vicko Nikolić veliki glazbenik i skladatelj, podrijetlom iz Boke Kotorske, još davne 1961. godine, napustio je Boku doselivši se u Zagreb, ali ni u jednom trenutku svoga života njegove misli nisu otišle iz njegovog rodnog kraja. S Bokom u srcu zauvijek u veljači 2014. godine napustio je i Boku i Zagreb i sve svoje voljene,  ostavljajući značajan trag svoga bitisanja na ponos i slavu i Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor 2005. godine bilo je nakladnik knjige “Boka kotorska u pjesmi, slici i sjećanju” autora Vicka Nikolića koja je tiskana u Zagrebu uz financijsku potporu Hrvatske gospodarske komore.

U znak sjećanja na ovog velikog pjesnika i glazbenika i njegova djela posvećena Boki, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore odati će počast i priznanje Vicku Nikoliću, s ciljem da njegov lik i djelo ostanu u našem trajnom sjećanju.

 

Postano u Aktivnosti HGD. Komentari isključeni za NAJAVA: “Vraćam se tebi Boko moja” – In Memoriam – Vicko Nikolić

HRVATSKA NASTAVA U CRNOJ GORI

 

DSC_8638.JPG

Kraj školske 2015-2016. godine hrvatske nastave u Crnoj Gori obilježen je 10. lipnja promocijom knjige “Mic po Mic”, prikazom filma o terenskoj nastavi , glazbenim programom i podjelom đačkih knjižica

HRVATSKA NASTAVA U CRNOJ GORI

„Udaljenost među ljudima ne mjeri se zemljopisnom distancom, već blizinom srca. Ja odlazim, vi ostajete. Ali, mi svi ostajemo bliski. U prethodne četiri godine učila sam ja  vas i učili ste vi mene. Obogaćeni nastavljamo svoj put dalje. Hvala vam“

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore Kotor (HGD CG), u sklopu provedbe svojeg osnovnog cilja – očuvanje identiteta Hrvata u Crnoj Gori kroz njegovanje običaja, kulture i jezika, oformilo je hrvatsku nastavu u Crnoj Gori 2004. Preko svojih predstavnika u Školskom odboru hrvatske nastave HGD CG davalo je podršku i pomoć u realizaciji zacrtanog programa

U koncertnoj dvorani muzičke škole „Vida Matjan“-crkvi Svetog Duha u Kotoru  je obilježen završetak školske 2015/2016. godine hrvatske nastave u Crnoj Gori.

DSC_8644

Tom prigodom, predstavljena je  knjiga za djecu „Mic po mic“, autorica Snježane Akrap Sušac i Feodore Gubaš Štifanić, čije su ilustracije kreirali mladi polaznici hrvatske nastave iz Tivta i Kotora, kao i učenici Osnovne škole „Veli vrh“ iz Pule. Nakladnici ove knjige su NIP „Gospa od Škrpjela“ ,don Srećko Majić i Biserka Vranić iz Nakladničke kuće „Medit“ iz Pule. Jedna od autorica, Snježana Akrap Sušac, izrazila je zahvalnost svima koji su pomogli u realiziranju ove knjige, a posebice don Srećku Majiću, koji je knjigu tiskao kao poklon hrvatskoj školi.

 

„Završili smo drugu knjigu. Ukoliko bude uspješna kao prva bit ćemo zadovoljne. Naime, s prvom smo završile u Bolonji na dječjem sajmu knjiga; Ministarstvo kulture je dalo natječaj na kojem smo odabrani među hrvatskim autorima. Kakav će „Micka“ imati uspjeh vidjet ćemo, a mi već radimo na trećoj knjizi“, istakla je Snježana Akrap Sušac.

Nazočnima se obratila i druga autorica, Feodora Gubaš Štifanić, koja je govorila o samom nastanku knjige: „Sve je krenulo sa Snježanom, sa njenom suradnjom i poznanstvom sa don Srećkom, sa Hrvatskim nacionalnim vijećem. Tako se desila ta suradnja i odlično mi je to što su surađivali veliki i mali, što su autorice teksta odrasle osobe, a što su autori ilustracija djeca“.

Ispred Nakladničke kuće „Medit“, o knjizi je govorila Biserka Vranić, koja je istakla kako je ova knjiga „nekako sva u znaku broja dva“; dvije su autorice, dva su tima i dva su nakladnika.

Profesorica Ana Šarčević, voditeljica  hrvatske nastave u Crnoj Gori dodijelila priznanja učenicima koji su se istakli na međunarodnom haiku takmičenju Osnovne škole  „Vežica“ u Rijeci: Vedrani Vičević, koja je u kategoriji od 1. do 5. razreda osvojila prvo mjesto, zatim Ani Mariji Stipanić za osvojeno drugo mjesto u  kategoriji od 5. do 8. razreda, zatim Luciji Francesković, za treće mjesto u kategoriji od 1.do 5. razreda, te Iliji Sindiku, Josipu Franceskoviću i Petru Sindiku, koji su dobili pohvale.

Priznanja su dobile i učenice Anja Andrić, Rozalija Francesković i Agata Luković, koje su  osvojile prvo mjesto na Međunarodnom kvizu znanja i prijateljstva „Europa moja domovina“ u Bakovčici ( Hrvatska).

Svojim inovativnim metodama Ana Šarčević je ostavila duboki trag na svoje đake, kojima je bila inspiracija i motivacija za snimanje dokumentarnog filma ( Anita Grgurević), koji je prikazan publici, kao i za đačke emisije na Radio DUX, u kojima je djecu podržala i poznata pjesnikinja Maja Perfiljeva.

Večer su upotpunili učenici svojim recitacijama, glazbenim nastupima i glumom, a bilo je tu i suza i izljeva emocija zbog završetka školske godine i odlaska profesorice. U muzičkom programu učestvovala je učenica Vedrana Vičević, na klaviru, te sopranistica Aleksandra Magud, uz klavirsku pratnju Dejana Krivikapića, profesori muzičke škole „Vida Matjan“. Učenice Kristina i Anja govorile su odlomke iz knjige „Mic po Mic“.

Nazočne je pozdravio i Tripo Schubert, prvi predsjednik HGD CG, koji je profesorici Ani Šarčević, koja zadnje četiri godine vodi hrvatsku nastavu, uručio zahvalnicu Hrvatskog građanskog društva.

DSC_8711

Posjetiteljima se obratio i Dario Musić posjetivši ih na historijat formiranja hrvatske nastave.

„Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, osnovano prije 15 godina c ciljem očuvanja svog identiteta kao autohtone manjinske Zajednice. Materinji jezik je bogatstvo svakog naroda, dokaz njegovog identiteta. Nestankom jezika, nestaje i nacija. Zato je naše Društvo odmah nakon osnutka postavilo sebi zadatak organiziranja nastave na hrvatskom jeziku i upoznavanja s poviješću, kulturom i zemljopisom matične države Hrvatske.

Urađene su neophodne aktivnosti u cilju upoznavanja relevantnih Institucija u Crnoj Gori i R. Hrvatskoj s našim projektom educiranja hrvatske mladeži, kojega smo nazvali “Učimo hrvatski”. Na naše veliko zadovoljstvo, projekt je prihvaćen i dogovorene su smjernice za njegovu realizaciju. Nakon izvršenih svih priprema, u koje smo uključili i HKD “Napredak” iz Tivta, projekt je mogao početi dolaskom Maje Širole, prve učiteljice iz Hrvatske.

Tog povijesnog dana, 18.9.2004. godine, na opće zadovoljstvo svih nas, počela je nastava, van institucije sistema,  na hrvatskom jeziku u Kotoru i Tivtu. U Kotoru je bilo 24 polaznika , a u Tivtu 42. U početku,  u Kotoru nastava se odvijala u prostorijama Društva, a u Tivtu u HKD “Napredak”. Odmah se pokazalo da to ne može biti trajno rješenje , pa smo u dogovoru s ravnateljima osnovnih škola u Kotoru, gospodinom Dragoljubom Stamatovićem i u Tivtu s gospodinom Zoranom Latkovićem, nastavu sprovodili u njihovim učionicama. Suradnja s tim školama traje do danas na obostrano zadovoljstvo.

Nakon isteka dva mandata, umjesto Maje Širole, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa upućuje prof. Marinu Bastašić, koja je također  u dva mandata uspješno vodila hrvatsku nastavu. Nakon nje dolazi Ana Šarčević, kojoj, nakon večerašnje svečane priredbe, ističe i drugi mandat.

Sve su te drage profesorice, svaka na svoj način, doprinijele da naša djeca steknu znanje iz hrvatske književnosti, povijesti i zemljopisa i veliku ljubav prema Hrvatskoj, domovini svojih predaka. Sve su one izuzetno bile cijenjene i lijepo primljene, kako od strane djece i roditelja polaznika hrvatske nastave, tako i od domicilnog stanovništva. I tako od početka do danas „MIC PO MIC“ stigli smo tu gdje jesmo, postigli veliki uspjeh i zadovoljstvo postignutim i prepoznati kao uspješna škola hrvatske nacionalne manjine, kao u Crnoj Gori, tako i u Hrvatskoj.

Pruža mi se  izuzetna čast da ovom prigodom ispred HGD CG uručim Zahvalnice ravnateljima osnovnih škola “Drago Milović” iz Tivta , gospođi Ružici Lazarević i osnovne škole “Njegoš” iz Kotora gospodinu Dragoljubu Stamatoviću“.

U drugom dijelu večeri, učenicima hrvatske nastave iz Tivta i Kotora profesorica Ana Šarčević uručila je učeničke knjižice, kao i pohvalnice onima koji su sudjelovali na haiku natjecanju u Rijeci. Učenici su izrazili zahvalnost profesorici prigodnim darom, a napravili su i film o njihovom školovanju i terenskoj nastavi provedenoj s profesoricom Šarčević, koji potpisuje učenica iz Kotora Anina Grgurević.

Knjižice su uručene: Eleni Srdoć, Kristini Janović, Renati Mirošević, Antu Petroviću, Matiji Petroviću, Mariti Marković, Matildi Stjepčević, Matiji Marinoviću, Kristini Božinović, Melani Sindik, Anđeli Stipanić, Josipu Petkoviću, Ivanu Tešoviću, Dragici Zeničanin, Andru Nikoliću, Šimunu Nikoliću, Doris Marović i Valentini Perović.

Na kraju drugog mandata Ane Šarčević

Suradnja s profesoricom Anom Šarčević tijekom njezina četverogodišnjeg vođenja hrvatske nastave u Crnoj Gori (2012. – 2016.)  kontinuirano je bila na visokoj razini.

Iznimno velik entuzijazam, stručnost, marljivost, profesionalnost u radu, kao i pouzdanost mlade profesorice Šarčević omogućili su uspješno odvijanje nastave i uspostavljanje iznimno dobrih odnosa s polaznicima nastave. Susretljivost kojom je profesorica Šarčević pristupala s suradnicima bila je uvijek dodatna motivacija polaznicima nastave na stjecanje novih znanja i vještina iz područja hrvatskog jezika, književnosti, povijesti i kulture. Zahvaljujući svojem autoritetu, a istovremeno srdačnom i komunikativnom odnosu s učenicima, profesorica Šarčević je, tijekom svojeg rada, uvijek uspijevala zadržati pozornost učenika, redovite dolaske na nastavu i visoku razinu znanja, što se i potvrdilo sudjelovanjem na brojnim natjecanjima diljem Hrvatske.

DSC_8724.JPG

Jedan od mnogih zahtjevnih projekata koje je profesorica Šarčević provodila s učenicima hrvatske nastave u Crnoj Gori je terenska nastava. Terenska nastava nije predviđena redovitim planom i programom hrvatske nastave u inozemstvu, te stoga nije financijski osigurana. Zahvaljujući angažmanu profesorice Šarčević oko pronalaska potrebnih sredstava i organizacije, uz pomoć hrvatskih Udruga u Tivtu i Kotoru, uspješno su realizirane terenske nastave u Dalmaciji (Zadar, Nin, Šibenik, NP “Krka”, Trogir, Split, Hvar, Korčula), zatim u Zagrebu i Hrvatskom zagorju, zatim u Slavoniji (Đakovo, Vukovar, Osijek, Kopački rit) i Vojvodini (Subotica). Terenske nastave, kao i svaki rad s učenicima, profesorica Šarčević zasnivala je na detaljno isplaniranim sadržajima, odličnoj organizaciji i bogatim edukativnim sadržajima.

Profesionalizam i stručnost profesorice Šarčević stvarali su posebno ozračje zajedništva i rada u učionici. Prenosila je bogatstvo svoje osobnosti i opće kulture na učenike. Provodila je inovativne ideje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, poticala učenike na razvijanje kreativnosti, dajući im slobodu u izražavanju njihovih potencijala, što je rezultiralo i kreiranjem prve radio emisije pod nazivom “Mladi Hrvati Boke”.

Ana Šarčević je profesorica koja, pored kvalitetne edukacije i odgoja, kroz veličinu svoje osobnosti i snage duha, vodi djecu putevima dostojanstva i ustrajnosti, učeći ih kulturi ophođenja i življenja, te razvoju istraživačkog duha i osobnih potencijala.

DSC_8652.JPG

Hrvatska zajednica u Crnoj Gori iznimno je zadovoljna kako se hrvatska nastava provodi, zahvaljujući, prije svega, posvećenosti i nesebičnom zalaganju profesorice Šarčević, njezinom razumijevanju specifičnosti ovog vida učenja, te motiviranju djece da se uključe u program i aktivnosti hrvatske nastave, što potvrđuje povećanje broja učenika na godišnjoj razini, inače i uvjeta opstanka hrvatske nastave u Crnoj Gori.

Tijekom svojeg rada u Kotoru i Tivtu, bila je vanjski stručni suradnik u Uređivačkom odboru jedinog pisanog medija na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori, časopisu „Hrvatski glasnik“ i svojim je pisanim prilozima obogaćivala njegov sadržaj. Profesorica Šarčević surađivala je i s redakcijom periodike „Bokeški ljetopis“ i lektorirala tekstove na hrvatskom jeziku.

Vrijedno je istaknuti i njezino aktivno sudjelovanje u različitim područjima društvenog i kulturnog života Hrvata Crne Gore pa su zapažene i njezine govorničke sposobnosti i poznavanje hrvatske povijesti i kulture. Profesorica Šarčević istaknula se na mnogim skupovima, svojim izlaganjima, i voditeljskim sposobnostima kojima je doprinijela uspješnoj realizaciji kulturno-umjetničkih programa

Na kvizu iz hrvatske povijesti učenici Hrvatske nastave u CG prvi

U jeku prijepora u vezi s kurikularnom reformom hrvatsko je školstvo dobilo zvučnu pljusku. Na međunarodnom kvizu koji se već 19. godinu zaredom proteklog vikenda održao u maloj područnoj školi u koprivničkome prigradskom naselju Bakovčica, osmaši iz koprivničke Osnovne škole “Braća Radić” kao jedini domaći sudionici osvojili su posljednje mjesto. Šamar je tim zvučniji što je kviz iz – hrvatske povijesti.

Iako je upravo hrvatska povijest predmet izučavanja tijekom cijeloga osmog razreda, naše đake pobijedili su učenici iz Crne Gore, Slovenije te Bosne i Hercegovine, koji hrvatsku povijest uopće ne uče u školi, nego su se samo pripremali za kviz mjesec i pol. – Mogu reći da me čak i raduje takav poredak. Da su pobijedili naši, netko bi mogao reći da sam namjestio kviz – rekao je Radovan Knežević, agilni učitelj koji je učinio da se za jednu od najmanjih hrvatskih škola, ove godine sa samo deset učenika, zna u pola Europe.

U 19 godina, naime, u kvizu je sudjelovalo više od 100 škola od Norveške do Makedonije. Kao kuriozitet zvuči činjenica da su malu školu u Bakovčici zbog kviza dosad posjetili gotovo svi veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj. Škole se same javljaju za natjecanje i u ovome trenutku na red ih čeka 20-ak stranih i desetak hrvatskih.

Pitanja za kviz sastavlja koprivnička učiteljica povijesti na temelju gradiva iz udžbenika za osmi razred. Mjesec i pol prije kviza Knežević svim školama pošalje 500 pitanja, na koja učenici sami moraju naći odgovore. Potom se selektira 15 pitanja za samo natjecanje. Ove se godine, primjerice, od natjecatelja očekivalo da znaju za kojeg je kralja Hrvatska imala najveći opseg, tko je 1848. godine ukinuo kmetstvo ili koje je naše najpoznatije nalazište iz brončanoga doba.

Najbolje znanje pokazali su učenici iz hrvatske škole u Tivtu, drugi su bili osmaši iz Čapljine, pa učenici iz Ptuja, potom iz Nikšića, dok su Koprivničanci bili peti. Tko zna je li Crnogorcima pomoglo to što u njih osnovna škola traje devet godina, upravo koliko se predlaže hrvatskom kurikularnom reformom, čija je sudbina trenutačno neizvjesna. Dok Hrvati žaluju, u Tivtu se, kaže Knežević, i sam porijeklom Crnogorac, sprema doček pobjedničke ekipe. – Bit će sigurno fešta. Hrvata je ondje malo, samo oko 6500, i znam da su svi jako ponosni što je pobijedila njihova ekipa – kaže utemeljitelj kviza. Već se zna da će se nagodinu natjecati učenici iz jedne švicarske škole, te hrvatske škole iz Gradišća. Tko će biti domaći predstavnik, još nije odlučeno. Kviz koji je u početku nosio ime Hrvatska, moja domovina, a od ulaska u EU zove se Europa, moja domovina, Knežević je pokrenuo kako bi “izdrilao” svoje đake. Već druge godine postao je gradskim natjecanjem, a od pete i međunarodnim.

– U početku nisam ni sanjao u što će se pretvoriti. Moram vam priznati da me najviše veseli što sam uspio đake iz drugih zemalja “natjerati” da uče hrvatsku povijest. Povijest je moćno oružje, ne znam zašto ga i drugi ne koriste – drži Knežević.

Priredio: Tripo Schubert

 

 

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za HRVATSKA NASTAVA U CRNOJ GORI
Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 226 drugih sljedbenika