POZIV HRVATIMA IZVAN HRVATSKE
Zagreb, 29. listopada 2012. g. (Radio Dux) - Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je poziv zajednicama Hrvata za predlaganje predstavnika za članove Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao savjetodavnog tijela za stvaranje politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate, koji žive van hrvatskih granica.
Vlada Republike Hrvatske imenuje članove Savjeta, predstavnike Hrvata izvan Hrvatske, na mandat od četiri godine, na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze. Zajednice Hrvata predlaže iz redova najznačajnih i najbrojnih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, a angažirane su na očuvanju i opstojnosti identitetskih vrijednosti.
Zajednice Hrvata svoje prijedloge dostavljaju nadležnom veleposlanstvu Republike Hrvatske zaključno sa 10. studenim 2012. godine. Određeno je da hrvatska manjinska zajednica u Crnoj Gori predloži jednog predstavnika.
Autor: Radio Kotor
Da će Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru biti pravi dom njenim starinama, vjerovala je osamdesetdvogodišnja Nada Radimir iz Australije kada je početkom jula ovoj instituciji darovala preko 50 predmeta umjetničke ili antikvitetske vrijednosti.
1.08.2012.
U Dubrovniku otvorena izložba Daliborke Kordić Bajrović
Autor: Slobodna dalmacija
U izložbenom prostoru samostana Svete Klare večeras se dubrovačkoj likovnoj publici predstavila akademska slikarica iz Kotora Daliborka Kordić Bajrović.
Dubrovačka izložba te umjetnice nastavak je suradnje likovnih umjetnika Dubrovnika i Kotora koje je započelo u svinju ove godine izložbom Osvalda Cavandolija i Ivane Jovanović-Trostmann u Galeriji grada Kotora.
Daliborka Kordić Bajrović rođena je 1972. u Kotoru, a diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Cetinju 1996. godine. Do sada je imala 13 samostalnih i više skupnih izložbi, a 2007. godine nagrađena je za najbolji likovni rad na izložbi kotorskih umjetnika.
Izložbu u samostanu Sv. Klare otvorili su Ivana Jovanović Trostmann i Katja Bakija.
PROSLAVLJENA SV. ANA U ĐURIĆIMA
26.srpnja 2012.
Đurići, 27. srpnja 2012. g. (Radio Dux) - Crkva je jučer proslavila blagdan sv. Joakima i Ane, roditelja Blažene Djevice Marije. Svete Mise služene su diljem Kotorske biskupije, a najsvečanije je bilo u Đurićima, gdje je u istoimenoj crkvi sveto Euharistijsko slavlje predvodio prečasni don Filip kanonik Janjić, uz koncelebraciju više svećenika. On je u svojoj homiliji pozvao na nasljedovanje kršćanskog života u obitelji i istakao divan primjer svetih roditelja Joakima i Ane, koji ostaju uzor i hrabre današnje obitelji, čiji se temelji bespoštedno napadaju.
Na koncu sv. Mise upravitelj župe don Siniša Jozić zahvalio je Bogu na svim primljenim milostima, kao i subraći svećenicima i vjernicima na zajedništvu. Nakon toga krenula je svečana procesija uz pobožne pučke pjesme i molitvu. Vrijedne domaćice iz Đurića priredile su agape za sve nazočne.
Crkva sv. Ane u Donjim Đurićima počela se graditi oko 1898., a završena je 1914. g. Radi se o jednobrodnoj crkvi, s polukružnom apsidom. Ima zvonik na preslicu s tri zvona. Unutrašnjost je popločana crvenim i bijelim đurićkim kamenom. Glavni oltar predstavlja prelijepi primjerak graditeljstva baroka i rađen je od kararskog mramora. Pripadao je obiteljskoj kapeli kantora Smekija iz Baošića, iz koje je prenesen 1914. S prednje strane oltara, u baroknom stilu, izrađen je obiteljski grb Smekija: iz oblaka ispružena naga ruka (s desna na lijevo) koja drži račvastu granu, a ispod grane osmokraka zvijezda. Iznad grba nalazi se križ od umetnutog crvenog mramora. Glavna oltarna pala prikazuje Sv. Anu sa djevojčicom BDM. Lijevo od glavnog oltara nalazi se manji oltar posvećen Gospi Lurdskoj, a na desnoj strani oltar i kip Presvetog Srca Isusova. Kip je djelomice oštećen u zemljotresu 1979.
Sv. Joakim i Ana se spominju u Bibliji. Susrećemo u apokrifnom spisu iz 2. st. pod naslovom Protoevanđelje sv. Jakova, prema kojem Joakim i Ana nisu mogli imati djece pa su molili Boga da im udijeli taj dar. Joakim je kao bogat čovjek svoje prihode dijelio na dva dijela. Jedan dio je davao narodu, a drugi dio je prikazivao Gospodinu kao žrtvu. Joakim se tijekom 40 dana povukao u pustinju da posti i moli ne bi li mu se Gospodin smilovao i dao potomka. Isto je kod kuće činila i njegova žena Ana.
Ana je u poodmakloj dobi rodila djevojčicu – Mariju. Svetoj se Ani u zagovor utječu žene željne poroda, trudnice i porodilje i majke općenito. U Njemačkoj su sv. Anu štovali rudari, rezbari drva i ebanovine i zlatari. Anu se zaziva i moli za dobru smrt. Na papinskome dvoru sv. Anu su osobito štovali konjušari pa su na njezin blagdan priređivali svečanu procesiju. Svjedok je toga kulta crkva sv. Ane u Vatikanu podignuta 1505. godine.
Pobožnost prema Marijinim roditeljima bila je raširena na Istoku od prvih dana kršćanstva, dok se na Zapadu rasplamsala od kraja XII stoljeća.
Sv. Anu zazivaju kod neplodnosti i izgubljenih stvari, a zaštitnica je majki i baka, roditelja bez djece, trudnica, kućanica, švelji, čipkarica, jahačica, jahača, stajskih slugu, tesara, metlara, tokara, rudara, konjušara, zlatara, rezbara, siromaha, Kanade, Francuske, Bretanje, Quebeca, te mnogih krajeva i naselja, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva.
JADRANSKE IGRE
Ploče 24.srpnja 2012.(Radio Dux) - Treće po redu „Jadranske igre” predstavljaju mnogo više od samog show-a. Riječ je, naime, o projektu koji povezuje i spaja sve generacije, promovira autohtone hrvatske vrijednosti i običaje te na potpuno nov način obogaćuje lokalnu turističku ponudu.! Nova sezona sa sobom donosi i pregršt sadržajnih novosti: Lino Jadranske igre Junior natjecanje je namijenjeno najmlađim sudionicima, u pripremi je i nekoliko novih, maštovitih igara, kao i bogati zabavni program. Posebno, pak, valja istaknuti kako ovogodišnje Jadranske igre po prvi puta poprimaju svoj međunarodni karakter te će tako ovogodišnji pobjednici snage odmjeriti sa suparničkim ekipama iz susjedne nam Slovenije, Italije i Crne Gore na velikiom međunarodnom finalu 09. rujna u Biogradu na Moru.
U Regiju 4, odnosno na sami jug hrvatske obale, Jadranske igre stižu u utorak, 24. srpnja kada kvalifikacijske susrete za već spomenutu regiju otvaramo u Pločama. Dan poslije, 25. srpnja, naša putujuća karavana već treću godinu zaredom vraća se u Slano, mjesto u kojem je već poznata žestoka konkurencija među natjecateljskim ekipama.
Kvalifikacijski krug potom zatvara se u Cavtatu, 26. srpnja, a ta će lokacija biti posljednja šansa svim ekipama sa šireg dubrovačkog područja da se prijave i sudjeluju u borbi za pobjedničko postolje. Inače, lijepe uspomene na Cavtat vežu nas i uz njihovu karizmatičnu ekipu koja se na Jadranskim igrama natjecala prošle sezone, simpatičnog naziva Ja, ja i Jelenko.
Nakon dana predaha, Jadranske igre po prvi puta stižu u Zaton, pitoreskno mjesto u okolici Dubrovnika, gdje će se održati osmina finala za Regiju 4. Naime, Zaton će na jednu noć postati borbena arena najboljih južnodalmatinskih ekipa, od Makarske do Cavtata, koje će svoju pobjedu i prolaz u daljnje faze natjecanja tražiti kroz pregršt igara iz hrvatske kulturno – povijesne baštine. U 20 h na zatonskoj rivi okupit će se tako natjecateljska elita sa samog juga Jadrana, a tko će biti najbolji, ostaje za vidjeti.
Pobjednike iz Zatona prvi idući natjecateljski test očekuje već na Korčuli, 31.srpnja, kada će se na ovom južnodalmatinskom otoku održati četvrtfinale za Regiju 4.
Bogat, raznovrsni program, napete igre, uigrane ekipe i veseli animatorsko/organizacijski tim odlični su razlozi da budete sa nama, od Ploča, preko Slanog i Cavtata, sve do Zatona i Korčule.
Premda se radi o najgledanijem ljetnom TV showu u Hrvatskoj, „Jadranske igre” uistinu predstavljaju mnogo više od samog show-a. Riječ je, naime, o projektu koji povezuje i spaja sve generacije, promovira autohtone hrvatske vrijednosti i običaje te na potpuno nov način obogaćuje lokalnu turističku ponudu.
35 destinacija, 100 dana, 300 ekipa, više od 60 000 posjetitelja i preko 2 000 000 TV gledatelja – sve to čini Jadranske igre omiljenom ljetnom razbibrigom te atrakcijom koja se ne propušta i koja se pamti – kaže se u službenoj najavi 3. Jadranskih igara.
PUSIĆ NA SASTANKU O JADRANSKO-JONSKOJ MAKROREGIJI
23.srpnja 2012.
Bruxelles, 23. srpnja 2012.(Radio Dux) - Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sudjelovala je u ponedjeljak u Bruxellesu zajedno sa svojim kolegama iz Italije, Slovenije i Grčke na sastanku s povjerenikom za regionalnu politiku Johannesom Hahnom o Jadransko-jonskoj regiji.
Riječ je o inicijativi koju je pokrenula Italija, a kojoj su se pridružile Hrvatska, Slovenija i Grčka, da se izradi strategija za Jadransko-jonsku makroregiju, po uzoru na dvije već usposavljene europske makroregije, Baltičku i Podunavsku.
Ta bi makroregija uključivala tri zemlje članice EU-a – Italiju, Grčku i Sloveniju, skoru članicu Hrvatsku, te kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU – Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Albaniju.
Ministrica Pusić je rekla da se zasad razgovora o mogućnosti da se u prvo vrijeme u to uključe samo obalni dijelovi tih država, a onda bi se postupno to širilo i na ostatak njihova teritorija.
Makroregionalni pristup novi je oblik suradnje između susjednih regija u Europskoj uniji i izvan nje kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti poput strukturnih fondova, to jest da se sinergijom različitih instrumenata i politika za isti novac postigne veća dodana vrijednost.
Namjera je da se strategija za Jadransko-jonsku regiju dovrši 2014. godine, kada će Vijećem EU-a predsjedati Grčka i Italija.
/Hina/
ECO HERITAGE TASK FORCE
23.srpnja.2012.
Ston 23.srpnja 2012. (Radio Dux) -Hrvatska matica iseljenika tradicionalno organizira dragovoljni program ECO HERITAGE TASK FORCE, koji se ove godine održava od 22. srpnja do 11. kolovoza u Stonu. Suorganizatori projekta su Solana Ston, Općina Ston i Turistička zajednica iz Stona. Projekt je to u kojem mladi iz svijeta rade na zaštiti okoliša, obnavljajući zapuštene dijelove hrvatskoga prirodno-spomeničkog i kulturno-povijesnog prostora. Ove je godine TASK FORCE usmjeren na poslove u solani te uređenje lokacija u samom Stonu. Sudionici projekta, njih 30-oro, dolaze iz Nizozemske, Meksika, Bugarske, Makedonije, Slovačke, Rumunjske, Mađarske, BiH, Vojvodine te Španjolske i Australije.
TASK FORCE je posebno zanimljivi program HMI utemeljen još 1992. godine a dosad je uspješno održan u Voćinu, Gornjem Brgatu kraj Dubrovnika, Skradinu, Daruvaru, Istri, na Plitvičkim jezerima, na otočiću Galovcu kraj Zadra, u Arboretumu u Trstenom, Motovunu, Zaostrogu, Stonu, Puli i Bakru s arheološkim nalazištima u Crikvenici, Novom Vinodolskom i Hreljinu, Kaštelima te Bjelolasici, Koprivnici, Dugoj Resi i Rovinju. Osim radnoga dijela, s naglaskom na ekološki osviješten volonterski rad, sudionici projekta imaju organiziran tečaj hrvatskoga jezika, dramsku radionicu i tečaj informatike. Dramsku radionicu, već 11 godina, vodi glumac Slaven Sven Špišić. U radionici se uči o povijesti hrvatskog kazališta i priprema predstava za završnu svečanost. Ove bit će to tekst Davora Špišića “Zvijezda Danica”. Task Force završava 10. kolovoza. premijerom predstave “Zvijezda Danica”, te prezentacijom rada i boravka (web radionica-power point) sudionika i naravno podjelom zahvalnica HMI.
Tekst: Ivana Rora
/matis.hr/
U TIŠINI NEBA
Preuzeto sa portala HGI:
Dražen Zetić,hrvatski pjesnik,fasciniran Bokom kotorskom dodao je svom opusu još jednu pjesmu posvećenu Boki pod naslovom „U tišini neba“. Dražen je prognanik iz Bosne koji sada živi i djeluje u Zagrebu,a posebno je emotivan prema krajevima gdje žive Hrvati.
U svojoj zbirci pjesama objavljenoj u knjizi pod naslovom,,Pomirenja“ sam kaže:
Kako pomiriti ljude ?ima li nade za one koji izgube sve u životu ?Kada voljeni prijatelji nestanu,kada se zavičaj izgubi ?Što ostaje …? Gledajući iz očiju mladosti svoje djetinjstvo,nerijetko me znade zaboljeti duša. Štošta mi nedostaje u životu,najviše od svega ljudi s kojima sam nekoć živio,koje sam negda volio.
A o ,,Pomirenjima“ u pogovoru njegove zbirke hrvatski akademik Nedjeljko Mihanović zapisao je:
U svojoj zbirci pjesama u prozi ,,Pomirenja“ Dražen Zetić se iskazuje kao pjesnik dubokih doživljaja iz nepomućena svijeta djetinjstva i prve zavičajne mladosti,
a zatim dodaje:
Usredotočuje se na čuvstvo elementarne čovječnosti,pa poetski izražaj često poprima oblik komuniciranja s moralnom svrhom. Pjesnička poruka dobiva prvenstvo nad svim drugim sredstvima i modalitetima izražavanja. Stječe se opći dojam,da nam se u toj humanističkoj pobudi o duhovnoj preobrazbi života otkriva sav pjesnik: u svojim idejama i intimnim željama.
U t i š i n i n e b a
… večeri u kiši.
Plače li to nebo … nagriženo slutnjama…
rđavim… ljudskim slutnjama.
Umiru li to zvonari… kao mirisi oleandra
ispred crkve sv. Antuna… crvene kamelije u tišini
stolivskih bogomolja…
Zora bez djece. Kapelice u sjeni mrtvih…
Je li to Mjesec sam iznad mora… brodice bez ribara.
Ućutala sela… pijevci… procesije Maloj Gospi…
Je li vrijeme – da se mre…
Al’… kako da mrem,
kad u meni –
još sjećanja svetaca žive…
… zaljevu hrvatskih svetaca Boke kotorske…
Dražen Zetić
Zagreb, 25. Lipnja
KONGRES O NACIONALNIM MANJINAMA
Miločer, 21. srpnja 2012. g. (Radio Dux) - U Miločeru je od 17. do 19. srpnja održana konferencija na temu “Zaštita prava manjina s posebnim osvrtom na osnaživanje manjinskih vijeća”. Organizator ovog događaja je Ministarstvo za manjinska prava Vlade Crne Gore u suradnji s Centrom za ljudska prava Pravnog fakulteta sveučilišta Crne Gore u Podgorici. Sudioništvo u konferenciji uzeli su svi predstavnici manjina u Crnoj Gori, a Hrvate su predstavljali, ispred Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore predsjednik Miroslav Franović i Selma Krstović, dok ispred Hrvatske građanske inicijative bili su Zvonimir Deković i Adrijan Vuksanović. U jednom dijelu programa sudjelovale su i predsjednica HGI-a Marija Vučinović i zastupnica u Skupštini Crne Gore Ljerka Dragičević.
Kongres je okupio eminentne znanstvenike iz oblasti prava manjina. Među njima bili su prog. dr. Siniša Tatalović, mr. Siniša Bjeković, mr. Nenad Koprivica, dr. Aleksandar Vujić, dr. Igor Lakić i dr.
14.07.2012.
Preuzeto sa portala Dubrovački vijesnik
Rasplesani Hrvati iz Chicaga na Stradunu
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik i Turističke zajednice grada Dubrovnika, sinoć je ispred crkve sv. Vlaha upriličen koncert Folklorne skupine „Kardinal Stepinac“ iz Chicaga.
Folkloraši iz SAD-a, uglavnom naraštaj mladih Hrvata, došli su u Hrvatsku početkom srpnja. Svoju turneju po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini započeli su u Zagrebu. Do sada su posjetili Krašić, Veliku Goricu, Osijek, Vukovar, Đakovo, Međugorje, Sarajevo te Korčulu. Nakon Dubrovnika, posjetit će Split i Šibenik gdje će također održati koncert.
Inače, ova je folklorna skupina osnovana pri hrvatskoj školi „Kardinal Alojzije Stepinac“, koja je utemeljena 1973. godine u okviru Hrvatske župe sv. Jeronima.
Glavna je zadaća škole učiti polaznike materinski jezik, kulturu i povijest svojih predaka. Djeca također uče pjevati hrvatske pjesme i plesati hrvatska kola. Pri školi postoji i „Klub Stepinac“ koji je osnovan 1988. godine. Svrha njegova postojanja je okupljanje hrvatskih obitelji kako bi očuvali vezu s hrvatskom zajednicom.
Pri školi djeluju i tamburice još od 1988. godine. Posebno je bila aktivna tijekom Domovinskog rata 90-ih godina, kada se skupljala pomoć za Hrvatsku, a trojica bivših učenika sudionici su Domovinskog rata.
Četrdesetogodišnja povijest Hrvatske škole „Kardinal Stepinac“ svojim aktivnostima svjedoči da Hrvati izvan Domovine i te kako njeguju zajedništvo, hrvatski jezik i kulturu. Posve sigurno mladi Hrvati iz Chicaga potvrdili su to i svojim nastupima u Domovini, posebno ovim u Dubrovniku koji se održao na najljepšoj dubrovačkoj pozornici, na ponos domovinske i iseljene Hrvatske.
Maja Mozara / Siniša Jerosimić
13.07.2012.
Obljetnica objavljivanja prvih hrvatskih novina
Preuzeto sa portala Hrvatske matice iseljenika
Prije 206 godina, 12. srpnja, objavljen je prvi broj novina Kraljski Dalmatin – Il Regio Dalmata. Kraljski Dalmatin, prve su novine na hrvatskom jeziku. Te hrvatsko-talijanske upravno-političke tjedne novine, službene novine francuske uprave u Dalmaciji, izlazile su u Zadru, svake subote od 1806. do 1810. Tekst na talijanskom i hrvatskom jeziku bio je složen dvostupačno. Uređivali su ga B. Benincasa, I. Kreljanović i N. Budrović, a za hrvatske prijevode zaslužni su franjevac Paško Jukić i dominikanac Dominik Budrović.
U povijesti hrvatskog novinstva Kraljski Dalmatin ostaje zapamćen i po tome što je na njegovim stranicama objavljena prva novinska vijest na hrvatskom jeziku, prva novinska recenzija jedne knjige, a novinarsku djelatnost na svom jeziku ostavio je prvi hrvatski novinar Nikola Dominik Budrović.
S razdobljem Napoleonove vlasti početkom početkom XIX. st. u hrvatske krajeve dolaze slobodoumne građanske i nacionalne ideje, te s time u svezi pomaci u uporabi hrvatskoga jezika. Zahvaljujući činjenici što je izlazio i na hrvatskom, Kraljski Dalmatin je čitan u većinskom hrvatskom pučanstvu u pokrajini, a time što je djelotvorno rušio ukorijenjene predrasude o hrvatskom jeziku kao manje vrijednom, značajno je pridonio prosvjećivanju i nacionalnom buđenju hrvatskoga puka, pa se stoga, s pravom, njegovo izlaženje može smatrati početkom hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji.
U Kraljskom Dalmatinu tiskaju se članci s brojnih područja: demografije, gospodarstva, politike, prava, zakonodavstva, povijesnih znanosti, religije, kulturne povijesti, odgoja i naobrazbe, zdravstva, socijalne skrbi, vojnih znanosti, obrtništva, poljodjelstva, šumarstva, prometa, trgovine itd., pa se s pravom može zaključiti da je prosvjetiteljska važnost lista u jadranskoj Hrvatskoj početkom XIX. st. iznimno velika.
Godine 2006., u povodu 200. obljetnice Kraljskog Dalmatina, započet je projekt petosveščanog izdanja pretiska Kraljskog Dalmatina u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Erasmus naklade i Sveučilišta u Zadru. Izlaskom posljednje, pete po redu, knjige o Kraljskom Dalmatinu projekt je završen 2011. godine.
Pretiskom Kraljskog Dalmatina prve hrvatske novine postale su pristupačne svakom zainteresiranom čitatelju, čime je ta kulturološka činjenica postala dio javne svijesti i znanja.
Komplet izvornika čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a svi digitalizirani brojevi novina dostupni su na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.
(NSK)
13.07.2012.
ODOM RADOSTI U 11.”DON-BRANKOVE DANE MUZIKE”
Zvonima katedrale i svečanim koncertom povodom Dana državnosti, sinoć na trgu ispred katedrale Sv. Tripuna počeli su 11. “Don-Brankovi dani muzike” u okviru Internacionalnog festivala “Kotor Art”. Pored himne Crne Gore, po prvi put, u svjetlu odluke o početku pristupnih pregovora naše zemlje i Evropske unije, začula se i “Oda radosti” kao himna Evrope.OBILJEŽENA OBLJETNICA ROĐENJA VLAHE BUKOVCA
Cavtat , 5. srpnja 2012. (Radio Dux) - U Cavtatu je sinoć prigodnim programom obilježena 157. obljetnica rođenja velikog hrvatskog slikara Vlahe Bukovca.
Tim povodom u njegovoj rodnoj kući u Cavtatu održano je predavanje o umjetnikovim češkim danima, te koncert španjolskih glazbenika.
Riječ je o “Programu +” Eupidaurus festivala u suradnju s Kućom Bukovac.
Predavanje “Vlaho Bukovac u kontekstu češke povijesti i umjetnosti” održala je dr. Vjera Borozan koja se osvrnula na boravak Vlahe Bukovca u Pragu od 1903. do 1922. godine, gdje je bio profesor na Praškoj akademiji.
Po završetku predavanja koncert je održao duo Luis Orden na flauti i Maria Esther Guzman na gitari. To je ujedno i prvi koncert klasične glazbe koji je održan u kući Bukovac, a izvedene su skladbe impresionističkog skladatelja Debussyja čija se 150. obljetnica rođenja slavi ove godine.
“NACIONALNE MANJINE U HRVATSKOJ I HRVATI KAO MANJINA”
Zagreb, 2. lipnja 2012. (Radio Dux) - Skup “Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina – europski izazovi”, što su ga organizirali Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski institut za povijest pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održava se u Zagrebu.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer u pozdravnom govoru je istaknuo kako je Hrvatska uspjela stvoriti preduvjete za zaštitu manjina i njihovu integraciju u hrvatsko društvo te dodao kako je pri tom stvoren obrazac jednakih šansi za sve, ali i to da je u tom procesu Hrvatska samu sebe osposobljavala.
Darija Krstičević iz Državnoga ureda za Hrvate izvan RH napomenula je kako postoje tri kategorije Hrvata izvan Hrvatske te dodala kako su u prvoj skupini Hrvati u BiH, koji su tamo konstitutivni narod, druga su hrvatski iseljenici u europskim i prekomorskim zemljama te treća – hrvatske manjine u susjednim državama. “Zaštita i jačanje suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske te poticanje njihova povratka u domovinu ciljevi su našeg rada”, rekla je.
Albert Bing s Hrvatskoga instituta za povijest smatra kako do državnoga osamostaljenja Hrvatske dolazi u sklopu širega procesa geopolitičke fragmentacije jugoslavenske države. Ustvrdio je kako je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman imao ambivalnetan odnos prema manjinskom pitanju. “S jedne strane prisutna je tendencija razvoja hrvatske inačice nacionalne homogenizacije”, rekao je Bing dodavši kako je s druge strane isticao težnju za suvremenim rješenjem i reguliranjem statusa manjinskih naroda.
Antonija Petrušić s Pravnoga fakulteta u Zagrebu smatra kako je zaštita prava nacionalnih manjina kao pretpristupni kriterij EU-a osmišljen za istočnoeuropsko proširenje, koji obvezuje i države jugoistočne Europe. “Uvjeti za članstvo koji obvezuju zemlje kandidatkninje s jugoistoka Europe glede manjinskih politika uključuju i dužnost ponovne uspostave dobrosusjedskih odnosa, suočavanje s prošlošću i procesuiranje ratnih zločina”, rekla je Petrušić. Dodala je kako EU posebno inzistira na zaštiti prava Srba i Roma dok druge manjine zanemaruje.
Siniša Tatalović sa zagrebačkoga Fakulteta za političke znanosti je ocijenio kako je ostvarivanje prava nacionalnih manjina u RH važno pitanje njezina demokratskoga razvoja. “Zbog toga je i izgrađen specifičan model zaštite manjina, koji se temelji na principima integracije u hrvatsko društvo uz očuvanje obilježja vlastitoga identiteta”, rekao je. Hrvatska nacionalnim manjina omogućava zaštitu ljudskih prava, ostvarivanje prava iz područja kulturne autonomije i sudjelovanje u procesima odlučivanja na svim razinama, kazao je Tatalović. Ocijenio je kako još uvijek postoje problemi u provedbi zakona koji je na vrlo visokoj razini zaštite manjina.
U drugom dijelu skupa izlagat će Zoran Janjetović sa srbijanskoga Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda, povjesničar Vladimr Geiger o spomen obilježjima poslijeratnih logorskih stradanja hrvatskih Nijemaca, Renata Trischeler iz Njemačke zajednice u Osijeku te Vlatko Dugački iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
“KAD SPLASNU JEDRA”
Donja Lastva, 28. svibnja 2012. g. (Radio Dux) - “Kad splasnu jedra”, naziv je dokumentiranog filma, hrvatskog novinara Boža Vodopije, sadašnjeg generalnog konzula Republike Hrvatske u Kotoru, koji je sinoć prikazan u Domu kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi. Organizator ovog događa je Hrvatska krovna zajednica “Dux Croatorum”. Film je snimljen 2004. godine i bavi se povješću Hrvata u bokokotorskom zaljevu, kroz prizmu obitelji Brajnović.
“Čitava Boka predstavlja muzej starina”, kaže Antun Tonko Tomić, koji govori o Dobroti i njenom pomorstvu. Za opstojnost Hrvata ističe Crkvu kao glavnog čuvara identitetskih vrijednosti. “Vidim da je Crkva jedina kao tvrđava neoborena, jer svjedok sam što su sve komunisti pokušavali i htjeli, ali nisu uspjeli”, govori Tomić u filmu.
Naročito potresno je svjedočanstvo supruge Antona Tomića, Mire Tomić, sestre don Iva Brajnovića. Njenog brata je aktivista komunističkog režima, 30. siječnja 1942., u jutarnjim satima, kada se spremao predslaviti sv. Misu, napao nožem, nanijevši mu teške tjelesne ozlijede. Od uboda u srce spasila ga je Čudotvorna medaljica Gospe Bezgrešne, koju je uvijek nosio na grudima. Pokojni don Ivo je četiri dana bio u besvjesnom stanju i teško se oporavljao. Ono što je vrijedno poštovanja i pamćenja je činjenica da on nikada nije odao napadača, spasivši svog krvnika od sigurne smrti. Ovo je veličanstveni dokaz ispunjenja Isusovih riječi “Blagoslivljajte svoje neprijatelje i molite se za one koji vas progone”, što je don Ivo životom potvrdio. Treba napomenuti, da mučenička smrt, koju je podnio na otoku Daksi, kada je kamenom oko vrata udavljen u moru, njegovoj obitelji pored velikog bola, nije izazvala i mržnju prema ubojicama, svjedočeći katolički nauk o oprostu, iako su desetljećima nakon toga trpjeli šikaniranja.
Drugi od braće Brajnović, novinar i publicista Luka, emigrirao je u Španjolskoj. Ovaj vrsan intelektualac prijateljevao je s veliki ličnostima iz svijeta vjere, kulture, umjetnosti. U španjolskom gradu Pamploni osnovao je katedru novinarstva, na sveučilištu Navarra. Ugled koji je stekao najbolje svjedoči činjenica da je još za života utemeljena međunarodna nagrada “Luka Brajnović”, koja se od 1996. godine dodjeljuje za izvanredan etička i profesionalna dostignuća u novinarstvu.
Sinoćnjem prikazivanju filma, pored autora Boža Vodopije, bračnog para Mire i Antuna Tomića, nazočili su i Katja Žarnić konzulica prvog razreda u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Kotoru, Marija Vučinović predsjednica Hrvatske građanske inicijative, Ilija Janović dopredsjednik Općine Tivat, don Ante Dragobratović župnik sv. Mateja u Dobroti, Josip Gržetić predsjednik Općinskog odbora HGI-a Kotor, Tripo Schubert tajnik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, Tijana Petrović glavna i odgovorna urednica Hrvatskog glasnika, predstavnici Mladih Hrvatske građanske inicijative i domaćin Zvonimir Deković predsjednik Hrvatske krovne zajednice “Dux Croatorum”.
U glazbenom djelu programa nastupila je kotorska ženska klapa “Moderato Cantabile”.
U četvrtak, od 13h s naših valova, u emisiji “Tragom Hrvata Boke i događaja” Radio Dux-a posvetiti ćemo se ovom filmu.
Izvor Radio Dux
VEČE CRNOGORSKO-HRVATSKOG PRIJATELJSKOG DRUŠTVA “IVAN MAŽURANIĆ”
Cetinje 27.svibnja 2012.(Radio Dux) - U Kraljevskom kazalištu “Zetski dom” u subotu su predstavljena djela autora knjiga objavljenih u nakladi Crnogorsko-hrvatskog prijateljskog društva “Ivan Mažuranić” sa Cetinja. Brojnim zvanicama predstavljene su knjige autora prof. dr Vojislava P. Nikčevića “Kroatističke studije”, prof. dr Vukića Pulevića i dr Čedomira Bogićevića “Crna Gora i Hrvatska”, prof. Sretena Zekovića “Crnogorska nacija” i “Pregled falsifikata crnogorske prošlosti”, Ljubomira Mudreše “Trg” i “Gospar”, Đorđija Ojdanića “Žeđ krvi”, Janka Vujisića “S vladikom u oblake” i “Samograd”. Kazališni glumac Slobodan Marunović kazivao je stihove iz pjesme „Smrt Smail-age Čengića” Ivana Mažuranića.
Crnogorsko-hrvatskog prijateljsko društvao “Ivan Mažuranić”- Cetinje osnovao su akademik prof. dr Vojislava P. Nikčevića i Tomislav Kusovac sa grupom intelektualaca na Cetinju 1991 godine u jeku napada srpsko-crnogorske vojske na Dubrovnik. Od članova ovog društva koji su bili suverenisti i crnogorske patriote čuli su se glasovi antratnog raspoloženja i poziv protiv napada na Dubrovnik. Društvo je osnovano kako bi očuvali prijateljske odnose crnogorskog i hrvatskog naroda koji su kroz povjest uvjek bili prožeti dobrim i povezanim odnosima-čulo se u juče u Zetskom domu.
Skupu su prisustvovali Mitropolit Crnogorski Mihailo, konzul RH Andre Santini, predsjednik Crnogorko-hrvatskog društva Rijeka Ljubo Radović.
Izvor: Radio Dux
Više fotografija: Radio Dux
FESTIVAL KOTOR ART DOBIO POKROVITELJSTVO UNESCO
Kotor 26.svibnja 2012.(Radio Dux)- Međunarodni festival KotorArt dobio je pokroviteljstvo organizacije UNECSO. Odluku o pokroviteljstvu donijela jegeneralna direktorica UNESCO Irina Bokova.
Donoseći odluku o pokroviteljstvu Irina Bokova uputila je pismo ministru kulture Crne Gore Branislavu Mićunoviću.
“Zadovoljstvo mije da primjetim da će različiti kulturni programi koji će se održati u Kotoru zbližiti umjetnike iz različitih zemalj a kroz raznovrsne umjetničke forme. Kao i prethodnih godina, festival će služiti ne samo snaženju različitih formi umjetničkih izraza, već i promovisanju prirodno i kuturno – istorijskogpodručja Kotora, UNESCO mjesta svjetske baštine.
Cijeneći daje ovaj događaj u skladu sa UNESCO prioritetima koji se odnose na promovisanje kulturnih izraza i interkulturnog dijaloga, zadovoljstvo mije da ponovo dodijelim pokroviteljstvo organizaciji festivala KotorArt” – navodi se, između ostalog, u pismu generalne direktorice organizacije UNESCO Irine Bokove.
Kao manifestacija od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, na inicijativu Ministarstva kulture Crne Gore i uz podršku Nacionalne komisije za UNESCO, KotorArt od 2009. godine uživa pokroviteljstvo generalnog di-rektora UNESCO. Pokroviteljstvo predstavlja najveći oblik podrške koju Organizacija dodjeljuje, a odnosi se na aktivnosti od izuzetnog internacional-nog značaja.
Međunarodni festival KotorArt, koji je već prepoznat na kulturnoj mapi regiona, tokom srpnja i kolovoza i ove godine okupiće u Kotoru značajna imena nacionalne i međunarodne umjetničke scene.
/Pobjeda/
KONFERENCIJA O DIPLOMACIJI I DIJALOGU MEĐU KULTURAMA
Dubrovnik, 25. svibnja 2012. (Radio Dux) - Međunarodna konferencija na temu Diplomacija i dijalog među kulturama započela je juče s radom u Poslijediplomskom središtu u Dubrovniku, uz sudjelovanje sedamdesetak sudionika iz 30 zemalja.
Trodnevni skup organizira Diplomatska akademija Ministarstva vanjskih i europskih poslova u suradnji sa Srednjoeuropskom inicijativom i Euro-mediteranskim sveučilištem te Londonskom diplomatskom akademijom i Savezom civilizacija UN-a.
Skup je okupio sedamdesetak sudionika iz 30 zemalja, među kojima je i Crna Gora, a uz uobičajene sudionike iz srednje, istočne i jugoistočne Europe te sudionike iz zemalja južnog Mediterana po prvi put sudjeluju stručnjaci iz Indonezije i Malezije. Po riječima ravnatelja Diplomatske akademije Mladena Andrlića tema skupa je dijalog među kulturama te će se razgovarati kako se međusobno bolje približiti i kakva je u svemu tome uloga diplomacije.
Bit će riječi o ulozi diplomacije u interkulturalnom dijalogu, koristi boljeg razumijevanja i međukulturalne komunikacije u regionalnom, međuregionalnom i globalnom kontekstu, te u inovacijama i obrazovanju kao okosnicama međunarodne suradnje i razvoja.
/Hina/
DVA NOVA KATALOGA MUZEJSKIH ZBIRKI
Dubrovnik, 17. ožujka 2012. (Radio Dux) - Dubrovački muzeji izdali su dva kataloga zbirki pod naslovima “Bokokotorska ikonopisna škola” iz zbirke ikona Kulturno-povijesnog muzeja i “Lule” iz zbirke Dubrovačkih muzeja.
U katalogu te ikonopisne škole autorica Ljiljana Ivušić na 76 stranica donosi detaljan pregled zbirke te nas upoznaje s podrijetlom i poviješću ikona i posebnošću te škole.
Kulturno-povijesni muzej Dubrovačkih muzeja posjeduje dragocjenu zbirku ikona u kojoj je oko 200 vrijednih djela ikonopisnoga slikarstva nastalih od 17. do 19. stoljeća.
Mali dio zbirke čine ikone jedinstvene autohtone ikonopisne škole Boke Kotorske. Riječ je o 36 ikona koje su javnosti predstavljane nekoliko puta.
Kustosica i voditeljica Arheološkog muzeja Ljiljana Kovačić donosi priču o svijetu lula, i to kroz priču o duhanu i pušenju te duhanu u Dubrovačkoj Republici. Daje osnovne podatke o lulama, njihovim oblicima, materijalu i izradi te detaljno opisuje istočni i mediteranski oblik lule, posebice se baveći čak s devet njihovih podvrsta.
U katalogu su detaljno opisane 43 lule od 17. do 19. stoljeća. Svi dubrovački nalazi lula pripadaju istočnome ili mediteranskom tipu, a najviše ih je turskog tipa s obzirom na razgranatu kopnenu i pomorsku trgovinu sa Sredozemljem i Osmanskim Carstvom. Nekoliko je primjeraka austrijsko-mađarske proizvodnje, dvije talijanske iz najpoznatijega središta Chioggie, a tri su lule hrvatske prozvodnje.
/Hina/
*****
Tivat 13.ožujka2012.(Radio Dux) - Općinska izborna komisjija Tivat donijela je odluku o odredjivanju biračkih mjesta za predstojeće lokalne izbore 7.travnja. Birači će tako glasati na ukupno 19 birališta na području od Lepetana do Đuraševića i Krašića, a žrijebom je utvrdjen i sasatav biračkih odbora na svakom od njih.
U skladu sa zakonom, zatvoren je i birački spisak Općine Tivat pa će tako, prema najnovijim podacima, pravo glasa na izborima 7.travnja imati ukupno 11.288 građana Tivta. To je za 460 birača više nego na posljednjim izborima kada je pravo glasa imalo 10.828 Tivćana.
*******
Hrvatska građanska inicijativa-Tivat
Prenosimo zvanično priopćenje političke stranke HGI:
“Obavještavamo građane Tivta da je Iizborna lista “Vjerni Tivtu” Hrvatske građanske inicijative potvrdjena od strane Općinske izborne komisije.
Najprije želimo zahvaliti svim građanima Tivta koji su svojim potpisom podržali našu kandidaturu na izborima. Tijekom predizborne kampanje predstavit ćemo detaljnije naš program, a nakon izbora početi sa sprovođenjem, kako bi opravdali potporu glasača.
Na našoj listi za odbornike nalaze se veoma sposobni ljudi okupljeni oko ideje općeg dobra, svaka pozicija jednako je značajna, i iskreno se nadamo da ćemo imati solidan broj zastupnika kako bi uspješno realizirali što više ideja iz programa.
Hrvatska građanska inicijativa jeste fokusirana na zaštiti i očuvanju prava i sloboda hrvatskog naroda, tako će ostati i nadalje, ali to nije naša jedina oblast djelovanja.
Prepoznati smo kao ozbiljna politička stranka, a posebno treba naglasiti da je HGI PRVA GRAĐANSKA stranka u Tivtu čak i Crnoj Gori uopće. Prvi smo krenuli u zastupanje takvog koncepta, kada su se svi ostali bojali takvog iskoraka u političkoj ideologiji.Sada kad je put utaban i siguran pojavljuje se trend osnivanja novih građanskih opcija u Crnoj Gori i našem gradu, trebamo ih pohvaliti to je dobro jer smo MI poslužili kao primjer okupljanja građana u borbi za svoja prava i dali svojevrstan model koji uspješno traje već deset godina.
Opredijelili smo se za slogan „Vjerni Tivtu” jer smatramo da je to nabolja potvrda našeg dosadašnjeg rada kao i budućeg.
Ostali smo vjerni našem Gradu i uvjek ćemo biti, jer je osjećanje koje nas sve kao Tivćane veže je izuzetno bogatsvo.Također vjerujemo da se veliki broj ljudi pronašao i u sloganu “Nikad kontra Tivat” jer je nadaleko poznata ljubav naših sugrađana prema Tivtu.
HGI upravo želi svoj budući rad usmjeriti na riješavanje konkretnih problema koji muče sve Tivćane, zbog čega smo i otvorili „ Kancelariju za građane ” kako bi oni na taj način i direktno učestvovali i uticali na naš rad a nakon izbora i na rad općinskog parlamenta.
To je jedna novina u Tivtu, koju su naši ljudi i lijepo prihvatili, i počeli koristiti, sugestije smo dobivali svakodnevno, te nam je bilo lako kreirati program prema potrebama građana.
Imamo dobre ljude na listi, kvalitetan program koji je usmjeren na dobro Tivta, naš rad i nakon izbora biće uvijek uz konsutacije sa građanima jer politika u našem gradu ne smije biti samovolja pojedinaca ako se zna da općina mora biti dobar servis građanima.
Mi kao prva građanska opcija garantiramo sigurnost i istrajnost, i dajemo obećanje građanima Tivta da ćemo odmah nakon izbora i zajedno sa njima početi sa radom i da će boljitak biti jasno vidljiv.
Još jednom želimo zahvalitu građanima na podršci i ponoviti da ostajemo Vjerni Tivtu.”
Hrvatska građanska inicijativa -Tivat
Referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Crnoj Gori, upućuje obavijest hrvatskim građanima, kako bi mogli glasovati na Referendumu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji.
Obavijest o glasovanju:
Referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji održati će se u nedjelju 22. siječnja 2012. godine od 07,00 h do 19,00 h u prostorijama Generalnog Konzulata Republike Hrvatske u Crnoj Gori, u Kotoru.
Birači su dužni na biralište ponijeti valjanu identifikacijsku ispravu, u prvom redu hrvatsku putovnicu ili osobnu iskaznicu.
Izdvajamo iz medija:
ZAGREB, 20. siječnja 2012. (Hina)
Ulaskom u EU Hrvatska neće izgubiti svoj suverenitet i Unija neće vladati Hrvatskom nego će Hrvatska biti jedna od 28 zemalja zemalja članica koje će upravljati Europskom unijom, izjavio je u petak u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović i pozvao je građane da u nedjelju izađu na referendum.
“Hrvatska država neće prestati biti suverena. Ulaskom u EU naša će suverenost dobiti bolju, veću, važniju dimenziju nego što je to ima danas”, naglasio je predsjednik.
“Neće EU vladati Hrvatskom. EU je zajednica utemeljena na sasvim drugom konceptu, ne konceptu vladanja nego konceptu upravljanja, i Hrvatska će biti jedna od 28 zemalja koje će upravljati EU-om”, istaknuo je Josipović na konferenciji pod nazivom “Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji”.
HRVATSKA OBILJEŽAVA 20. OBLJETNICU MEĐUNARODNOGA PRIZNANJA
ZAGREB, 15. siječnja 2012. (Radio Dux) -Hrvatska obilježava 20. obljetnicu međunarodnoga priznanja, sjećanje na 15. siječnja 1992., kada su hrvatsku neovisnost zajedno priznale članice Europske zajednice, a Njemačka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović izjavio je sinoć da je Hrvatska u prvoj fazi državnosti imala problema s demokratskim standardima no da smo u konačnici “postajali bolji”.
“U prvoj fazi državnosti imali smo ozbiljnih problema s određenim demokratskim standardima, imali smo ratne zločine za vrijeme Domovinskog rata, pretvorbu i privatizaciju koja je često bila nezakonita, a nekad i duboko nemoralna”, izjavio je u Dnevniku HTV-a predsjednik Ivo Josipović ocjenjujući 20 godina međunarodno priznate RH. Dodao je kako su “uvijek odgovorni oni koji obnašaju vlast”.
“Bilo je i dobrih stvari, povijest nije crno-bijela, postajali smo bolji”, rekao je Josipović.
Prisjećajući se obljetnice priznanja, naglasio je da je to bio veliki poticaj jer je tada Hrvatska dobila moralnu podršku i međunarodno pravno priznate mehanizme vlastite obrane.
Kako se uz priznanje RH obilježava se i 14 godina od mirne reintegracije Vukovara, Josipović je ocijenio da je mirna reintegracija i Erdutski sporazum te ono što se događalo do završetka mirne reintegracije pokazalo koliko je akceptiranje europskih vrijednosti bilo važno za Hrvatsku.
“Hrvatska je vratila jedan velik i važan dio teritorija na miran način, to je priča o uspjehu ne samo Hrvatske nego i međunarodne zajednice. To je u prvom redu bila pobjeda hrvatskih građana”, naglasio je napomenuvši da se u reintegriranom području obnovio zajednički život, bez obzira što možda ima određenih problema i neslaganja, ali se pokazalo da Hrvati, Srbi i druge manjine mogu živjeti zajedno.
Na upit kako ni 20 godina nakon priznanja ne znamo tko su heroji Domovinskoga rata, Josipović je rekao da se to zna i da heroji postoje. “Među braniteljima je jasno tko je tko i zato se govori o važnosti objave registra branitelja, ne zato da se bilo koga difamira već da se napravi određena diferencijacija tko je na koji način branio domovinu”, rekao je predsjednik ističući da je došlo vrijeme da se govori o herojima Domovinskog rata.
Drži i da smo mogli u EU ući i ranije da su se prije provele reforme, ocjenivši da je politika ta koje je donekle usporavala put ali da je u zadnjem periodu (godinu, dvije) učinjen izuzetan napor kada su promijenjeni brojni zakoni te vođena intenzivna borba protiv korupcije.
Komentirajući odnose s predsjednicom HDZ-a Jadrankom Kosor u oporbi, kazao je kako je u odnosu s njezinom vladom bilo dobrih i loših trenutaka i da nema razloga da ne surađuje sa svim političkim strankama u RH.
Nije ocijenio prve poteze vlade jer je tek na početku, no istaknuo je da je vlada svjesna problema te da se očekuje da adekvatno na njih reagira. Misli i kako je vrijeme da se osim o državnoj intervenciji, razmišlja i o promjeni načina razmišljanja te kreiranju kulta rada, što je nužno za napredak.
Ponovio je da EU nije ni raj niti pakao te da očekuje da će biti bolje, a “što će se i ostvariti ako budemo znali koristiti mehanizme koje Europa nudi”.
Najavio je da se nakon referenduma otvara mogućnost da se posveti i drugim ustavnim zadaćama. “Čekaju nas ozbiljni razgovori o tome kamo idu naše Oružane snage i sustav sigurnosti. Želim izaći s nekim inicijativama, koje vlada može i ne mora prihvatiti, ali koje će smjerati na poboljšanje stanja u RH”, rekao je Josipović pojasnivši da se radi o nekoliko važnih reformi – reformi poreznog sustava, znanosti i visokog obrazovanja, reformi sustava socijalne sigurnosti te sporta.
Na upit hoće li se zalagati da RH dobije novu avio-flotu, rekao je da će tu odluku donijeti ministar financija te da su želje jedno a realnost drugo.
/Hina/
13. prosinca 2011.
DON BRANKO SBUTEGA- SPALI ME U SRCU
U novom izdanju Zagrebačkih posveta u Muzeju za umjetnost i obrt, utorak 13. 12. 2011. u 20 sati istaknuti umjetnici Goran Matović, autor događanja, Vesna Tominac Matačić, Boris Svrtan, Željka Čorak, Zvonimir Mrkonjić, Tonko Maroević i Dobroslav Silobrčić ispričali su priču o velikom zagovorniku jezika ljubavi među ljudima Don Branku Sbutegi. Prikazan je i isječak iz filmskog zapisa razgovora D. Silobrčića s Don Brankom.
09. prosinca 2011.
Hrvatska potpisala Ugovor o pristupanju s Europskom unijom
Na posebnoj svečanosti koja je prethodila sjednici Europskog vijeća, u petak 09.prosinca 2011. Hrvatska je potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji . Taj povijesni trenutak za Hrvatsku i Europsku uniju otvara put procesu ratifikacije koji će formalizirati članstvo u Uniji 1. srpnja 2013. nakon što se u Hrvatskoj održi referendum o pristupanju i sve zemlje članice obave proces ratifikacije
Ugovor su potpisali predsjednik Ivo Josipović i predsjednica Vlade Jadranka Kosor u ime Hrvatske i šefovi 27 država i vlada zemalja članica EU-a.
Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy pozdravio je potpisivanje naglasivši: „Ovo je povijesni dan za Hrvatsku i cijelu EU, želio bih čestitati predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću i predsjednici Vlade Jadranki Kosor. Vaše je hrabro vodstvo otvorilo put za pristupanje Hrvatske EU-u kao 28. zemlje članice“.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore pozdravlja potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji.
